Sadašnja gornja granica javnog duga, kako podsjeća Reuters iznosi 16,7 biliona dolara, a njeno podizanje omogućilo bi državi da se dalje zadužuje i da pozajmljenim sredstvima podmiruje tekuće obaveze.

Iako se sama finansijska blokada javnog sektora u SAD posljednji put dogodila prije 17 godina, predbankrotno stanje koje je uzrokovalo i veliki sukob demokrata i republikanaca oko podizanja praga zaduženosti bio je u avgustu 2011. godine. Nesuglasice suprotstavljenih strana u kongresu okončane su u posljednjem trenutku, kada su signali sa tržišta postali alarmantni i kada su stigla upozorenja da bi se, ukoliko se ne omogući novo zaduživanje posljedice bankrota odrazile na cijeli svijet.

Očekivanja stručne američke javnosti su da bi i ovog puta rasplet mogao biti takođe uslovljen pritiscima drugih tržišta sa kojima SAD imaju najveću spoljnotrgovinsku razmjenu. Jedna od njih je Kina kojoj bi negativan epilog američke blokade nanio najveću štetu, budući da blokada podrazumijeva neisplaćivanje kamata na američke državne obveznice koje su najvećim dijelom u kineskom vlasništvu.

Sami tržišni signali izuzetno su obeshrabrujući, a u najvećoj neizvjesnosti su vlasnici akcija američkih kompanija širom svijeta koje naročito zabrinjava pad indeksa na Wall Streetu.

Vođeni raspletom pretprošlogodišnjeg scenarija, analitičari u Reutersovoj anketi ukazuju na malu vjerovatnoću da dođe do potpunog kolapsa, ali i upozoravaju na posljedice širih razmjera ukoliko do toga dođe.

- Mala je vjerovatnoća da će doći do kolapsa, ali opasnost postoji. Ukoliko do toga dođe, posljedice bi bile ogromne, jer na tako nešto tržište nije računalo i to ne bi uticalo samo na američko tržište, nego i na globalno – ocijenila je analitičarka kompanije Prudential Financial Kvinsi Krozbi.

O zabrinutosti ulagača najviše govori snažan rast VIX „indeksa straha“ Čikaške berze, koji se tokom posljednje dvije sedmice povećao više od 25 odsto na 16,7 poena,

- Ulagači se plaše i da će blokada rada državnih službi usporiti rast američke ekonomije. Kako traje obustava rada i kako je okruženje puno neizvjesnosti, prilično smo sigurni da će to negativno uticati na ekonomiju, naročito na potrošnju – ocijenila je direktor fonda Calvert Investment Management Natali Turnou.

Situaciju dodatno pogoršava to što zbog obustave rada javnih službi nije moguće objaviti ni septembarske prognoze i makroekonomske pokazatelje, zbog čega su ulagači dovedeni u situaciju da donose odluke bez ključnih podataka na osnovu kojih to inače rade.

Jedino što je ovoga mjeseca ohrabrujuće na tržištima je što će narednih dana privatne kompanije objaviti rezultate o poslovanju u kvartalu koji je završen 1. oktobra.

Iapk, zbog slabog rasta američke ekonomije i neodogovarajućeg poslovnog ambijenta analitičari su smanjili procjene za kraj ove kalendarske godine.

U izjavama u nedjeljnim političkim emisijama, ni republikanci ni demokrate nijesu ničim signalizirali da je dogovor na pomolu, kako o budžetskoj blokadi, tako i o pragu zaduženosti.

Međutim, stručnjaci su saglasni da su mali izgledi da se pat pozicija između suprotstavljenih partija u Kongresu nastavi i nakon 17. oktobra, prije svega zbog globalnih uticaja koje ovo pitanje ima, kao i mogućeg angažovanja najvećih američkih kreditora oko rješavanja ovog, i za ostatak svijeta krupnog pitanja.