Poslanik Demokratskog fronta DF Jelisava Kalezić rekla je da se Strategija bazira više na zdravstvenom konceptu, koji je, kako je kazala veoma važan, navodeći da bi u tom dokumentu trebalo da bude više aspektovano sociološko- kulturološko i ekonomsko pitanje i istraživanja iz tih oblasti.

"Ovo je dato izvanredno, ali smatram da bi trebalo odbori da zahtijevaju da se poradi i na drugim istraživanjima", ocijenila je ona, prenosi agencija MINA.

Poslanik Socijaldemokratske partije SDP Izet Bralić koji je bio uključen u izradu Strategije, rekao je da je taj dokument iskorak u oblasti reproduktivnog i seksualnog zdravlja, rodne ravnopravnosti, i ukazao na mogućnost njegove implementacije i postizanja zadatih ciljeva.

"Plašim se ćemo do 2020. godine dosta ovih ciljeva koje smo zadali, i postavili tu ljestvicu veoma visoko, teško ostvariti obzirom na nizak nivo zdravstvene prosvijećenosti na različitu socijalnu potentnost stanovništva u državi", kazao je on.

Bralić je kazao da je budžet za zdravstvo neprimjeren ciljevima koji su postavljeni u Strategiji.

"Ova dva odbora bi trebali da pošalju jasnu poruku onima koji kreiraju budžet za narednu godinu da se zaista ovi ciljevi ne mogu ostvariti sa onakvim budžetom, kakav je bio zadnjih nekoliko godina" upozorio je on. 

Bralić smatra da se u tom dijelu može postići više širenjem mreže zdravstvenih institucija, a ne njihovim ukidanjem, kako je naveo, i otvaranjem savjetovališta u svim djelovima države koja će se baviti tim problemom.

Poslanik Demokratske partije socijalista DPS Zorica Kovačević rekla je odgovornost Ministarstva najveća kada je u pitanju sprovođenje Strategije.

"Bez obzira što bi to trebalo prenijeti na sve ustanove u Crnoj Gori, ministar zdravlja je taj koji treba da traži odgovornost svih ljudi koji se nalaze na čelu tih ustanova kako bi Strategiju sproveli", smatra Kovačević.

Prema njenim riječima, više novca iz budžeta bi trebalo da bude potrošeno na preventivne preglede, a ne na ljekove, kako je to do sada bio slučaj.

Poslanik DPS-a Nada Drobnjak kazala je da poslanici moraju da se pozabave onim što je regionalni razvoj Crne Gore, navodeći da je u Strategiji prepoznat podatak da je najmanji biološki potencijal za reprodukciju stanovništva u opštinama Šavnik, Plužine i Pljevlja.

"To je sjever Crne Gore gdje mi moramo dosta raditi da bi se moglo govoriti o ravnomjernom regionalnom razvoju i podjednakim uslovima za život u svim djelovima države", smatra ona.

Drobnjak je navela da je njena zamjerka na Strategiju što ne postoji akcenat na unapređenje reproduktivnog zdravlja muškaraca.

Pomoćnik ministra zdravlja Mira Jovanovski Dašić, koja je učestvovala u izradi Strategije, kazala je da je zamjerka Drobnjak "na mjestu", i da se desila vjerovatno zbog toga što su njeni autori bile žene i jedan muškarac.

Ona je navela se u svijetu procjenjuje da je 25 odsto oboljenja žena, i 14 odsto muškaraca su vezane za reproduktivno i seksualno zdravlje, navodeći da je zato neophodna saradnja države, javnog sektora i civilnih organizacija.

"Ciljevi Strategije su zaštita zdravlja majke i novorođenčeta, maligna obolenja reproduktivnih organa, planiranje porodice uključujući i liječenje neplodnosti, spriječavanje širenja seksualno prenosivih infekcija uključujući HIV infekcije, promovianje seksualnog zdravlja i reproduktivnih prava", navela je ona.

Dašić Jovanovski je kazala da su ciljevi Strategije i kontinuirana edukacija na polju zaštite reproduktivnog zdravlja i uloge nevladinog sektora kada je u pitanju primjena tog dokumenta.

Poslanik Hrvatske građanske inicijative HGI Ljerka Dragičević saglasna je sa Kalezić oko toga da bi u Strategiji trebalo da bude više sociološko-kulturološkog aspekta.

Ona je predložila da podaci za istraživanje budu preuzeti i iz privatnih ginekoloških ordinacija, zbog, kako je kazala, velikog broja žena koji ih posjećuje.