U tom dokumentu koji će sjutra biti predstavljen u Briselu, kako prenosi CdM, ocijenjeno je da je poboljšana transparentnost u radu sudova, da je smanjen broj neriješenih predmeta, i da su preuzeti koraci na racionalizaciji sudske mreže.

Navodi se i da pravosudni organi dobijaju nedovoljno novca za svoj posao, i da se tužilaštvo ”muči sa pokrivanjem troškova krivičnog postupka”.

“Budžet za 2013. godinu za sudstvo i tužilaštvo je 26 miliona eura od čega sudovi dobijaju 20 miliona. Veći dio te sume ide na plate administracije, što smanjuje mogućnost da se otklone nedostaci u infrastrukturi i opremi”, kaže se u Izvještaju, piše CdM.

Iz EK su podsjetili da je su usvojeni ustavni amandmani koji treba da doprinesu jačanju nezavisnosti pravosuđa, ali, kako navode u Briselu, Crna Gora još nije uvela jedinstven sistem zapošljavanja i napredovanja sudija i tužilaca zasnovan na njihovim objetkivnim zaslugama.

U Izvještaju se navodi da je dužina suđenja i dalje zabrinjava, pa iz EK preporučuju crnogorskom pravosuđu da se prioritet da starim slučajevima.

Obezbijediti politički i pravosudni nastavak afere Snimak

EK je u zaključcima zatražila da bude osiguran “politički i pravosudni” nastavak rješavanja afere “Snimak.

Korupcija je, kako se dodaje, ostala raspostranjena u mnogim oblastima, i ta pojava i dalje predstavlja ozbiljan problem.

”Primjena pravnog okvira u toj oblasti pokazala je brojne nedostatke što zahtijeva dalju zakonodavnu akciju”, smatraju u EK.

Oni su ocijenili da kapaciteti nadležnih institucija koji su zaduženi za provjeru političkog finansiranje i konflikta interesa treba da se unaprijede.

“Pojačani napori su potrebni da bi se postigli mjerljivi rezultati u istragama, gonjenju i presuđivanju u slučajevima korupcije, uključujući i one na visokom nivou”, kaže se u Izvještaju, i navodi da u Crnoj Gori nije bilo slučaja korupcije koji je rezultirao zaplijenom imovine.

Dodaje se i da je novi Akcioni plan za borbu protiv korupcije usvojen u maju ove godine, a da je oko trećina mjera u njemu prepisano iz starog plana, jer nijesu bile primjenjene.

“Do sada je uticaj antikoruptivnih mjera bio ograničen a Crna Gora mora da ojača njihovu primjenu i da vrši monitoring svih akcija koje su usmjerene na prevenciju i borbu protiv korupcije”, kaže se u Izvještaju.

Predloženo otvaranje za šest poglavlja

EK je predložila otvaranje pregovora za šest poglavlja jer je ocijenila da je Crna Gora napredovala u javnim nabavkama, pravu preduzeća, pravu intelektualne svojine, informacionom društvu i medijima, poreskoj politici, preduzetništvu i industrijskoj politici.

Ističe se da "Crna Gora ima vodeću ulogu u promovisanju regionalne saradnje, a posebno kroz inicijativu 'Šestorka Zapadnog Balkana'". 

Pohvaljena saradnja na međunarodnom planu

Pohvaljuje se i volja za policijskom i sudskom saradnjom u regionu i na međunarodnom planu.

EK je ocijenila da su usvajanja Zakona o državnoj upravi i novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima pozitivni koraci.

Navodi se da su poslednji parlamentarni izbori imali dosta nedostataka koji se odnose na primjenu Zakona o finansiranju političkih partija.

“Efektivni monitoring sistem prije i tokom izbora mora biti obezbijeđen, a nezavisnost Državne izborne komisije treba ojačati kako bi to tijelo moglo da obavlja svoju nadzornu funkciju”, poručili su iz EK.

O napadima na LGBT aktiviste

Iz Komisije su ocijenili da su usvajanje Strategije o LGBT osobama i presude u slučajevima napada na LGBT aktiviste pozitivni primjeri posvećenosti vlasti zaštiti prava u toj oblasti.

“Ipak, nastavlja se nasilje i govor mržnje protiv LGBT osoba i to je pojačano od Parade ponosa u Budvi”, naveli su oni.

Takve pojave, smatraju u EK, pokazuju visok nivo homofobije u društvu i vlast treba da radi na tome.

U oblasti ratnih zločina u Komisiji smatraju da zvanična Podgorica mora da razmotri njihovu nekažnjivost, i da odluke crnogorskih sudova u tim slučajevima moraju da budu saglasne sa međunarodnim humanitarnim pravom.

Ocijenjeno je i da se nastavlja obezbjeđivanje slobode izražavanja, i da su počele ozbiljnije istrage napada na novinare.

U Izvještaju se podsjeća i da su donesene dvije osuđujuće presude protiv napadača na novinare, i navodi da je ove godine bivši policijac kažnjen za prijetnje i ugrožavanje sigurnosti novinara.

“Ipak, učestvovanje javnih zvaničnika, posebno policijaca, u zastraživanju i napada na novinare ostaje razlog za ozbiljnu brigu, kao i skoriji slučajevi nasilja nad novinarima”, precizirano je u tom dokumentu.

U zaključcima za poglavlje 24 navodi se da je država napredovala u oblasti pravde slobode i bezbjednosti, ali da su potrebni značajni napori kako bi se poboljšali kapaciteti infrastrukture na crnogorskim granicama.

Nastaviti borbu protiv organizovavog kriminala i korupcije

U Komisiji smatraju da su potrebni dalji napori i u borbi protiv organizovanog kriminala.

“Postignut je napredak u borbi protiv krijumčarenja droge, ali je potrebno više napora za bolje rezultate u zaplijeni droge”, navodi se u Izvještaju.

Dodaje se da su potrebne donijeti proaktivne mjere i konačne presude, posebno u oduzimanju imovine koje je stečena organizovanim kriminalom

“Poništavanje prvostepenih presuda u slučajevima organizovanog kriminala, daje razlog za ozbiljnu zabrinutost”, navodi se u Izvještaju.

U izvještaju je pozitivno ocijenjeno usvajanje Zakona o državnoj upravi i novog akta o državni službenicima, ali se navodi da se mora osigurati primjena propisa kao i da su potrebni dalji napori za primjenu reforme javne administracije.

O kovertiranim ostavkama

U EK smatraju da je zabrinjavajuće što je krajem prošle godine 148 službenika izvršne vlasti na zahtjev Vlade dostavilo svoje kovertirane ostavke.

“Kovertirane ostavke su razlog za brigu i trabe da budu vraćene osoblju koje ih je potpisalo. Iako je takav potez možda motivisan željom da se poprave rezultati u radu, takva praksa narušava prava zaposlenih i nezavisnost javnih službenika zbog nepriličnog političkog pritiska”, navodi se u Izvještaju, prenosi CdM.