Đukanović: Njegoš nije bio pjesnik genocida
Milo Đukanović

Svečanost na Lovćenu

Đukanović: Njegoš nije bio pjesnik genocida

Premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je na svečanosti povodom rekonstrukcije Njegoševog mauzoleja na Lovćenu da je to mjesto gdje počiva najveći um koji je ova zemlja dala.

On je poručio da Njegoš nije bio samo genijalni pjesnik, već filozof i državnik, navodeći da se veličina njegovo sveobuhvatnog djela sve jasnije vidi što je veća istorijska distanca.

„Nastavlja se i u našem vremenu nerazumijevanje i zlonamjerno tumačenje Njegoša. Neki mitomani, propovijedncii mržnje, htjeli bi da u Njegošu nađu duhovnog oca i predvodnika. Njegoš nije bio pjesnik genocida, nije pozivao u borbu oprotiv bilo kog naroda, već u borbu za slobodu“, rekao je Đukanović, prenosi portal RTCG.

Premijer smatra da su Crnogorci pokazali da su najbolje razumjeli Njegoša „opredjeljujući se za suživot sa muslimanima nakon Berlinskog kongresa“.

„20. vijek jeste naš vijek iskušenja, klonuća i katarzi u kojem je Crna Gora opstajala u neugasloj Njegoševoj iskri slobode. Danas počast Njegošu odaju država savremenih stremljenja koju smo obnovili mudrošću, demokratski izraženom voljom. Njegoševski rečeno: Provedrilo je više Gore Crne“, rekao je Đukanović.

On je uvjeren i da je evropski put Crne Gore „njegoševski put“.

„Vjerujem da bi Njegoš bio ponosan na današnju Crnu Goru“, naglasio je Đukanović.

Inače, svečanost na Lovćenu održana je uz najveće državne počasti polaganjem vijenca, podizanjem zastave na jarbol i počasne paljbe.

Odbor za organizaciju proslave 200 godina od rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, osim Đukanovića, čine njegovi savjetnici Milan Roćen i Živko Andrijašević, rektori univerziteta Mediteran i Donja Gorica Slobodan Backović i VeselinVukotić, ministri nauke i prosvjete Sanja Vlahović i Slavoljub Stijepović, direktor Narodnog muzeja Pavle Pejović, prorektor Univerziteta Crne Gore Nataša Đurović, naučnik Đorđe Borozan i direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić.

Njegošev mauzolej otvoren je 28. jula 1974. godine, a djelo je vajara Ivana Meštrovića.