Iako nacrt rezolucije ne pominje poimenice nijednu državu, diplomate u UN navode da je jasno da se odnosi na SAD, nakon što je bivši službenik američke Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) Edvard Snouden iznio podatke o špijuniranju koje sprovode američke obavještajne službe.
Prema njemačko-brazilskoj rezoluciji, koja će biti iznijeta na glasanje pred 193 članice UN, svjetska organizacija je "duboko zabrinuta zbog kršenja ljudskih prava i zloupotreba koje su mogle da nastanu zbog nadzora komunikacija", i dodaje se da UN traže da se sprovedu mjere kojima će se zaustaviti slično kršenje ljudskih prava ubuduće.
Rojters ocjenjuje, pozivajući se na izjave diplomata, da će rezolucija vjerovatno pretrpeti neke izmjene prije nego što se sljedećeg mjeseca nađe na glasanju u Generalnoj skupštini UN. Prema istom izvoru, bilo bi iznenađenje ako rezolucija ne bude dobila podršku velike većine država članica UN.
Brazilska predsjednica Dilma Rusef i njemačka kancelarka Angela Merkel našle su se na meti američke NSA, koja je više godina pratila njihovu komunikaciju putem mobilnih telefona.
Rezolucije koje usvoji GS UN nisu obavezujuće, za razliku od odluka Savjeta bezbjednosti UN, ali imaju veliku moralnu i političku težinu, naročito ako su donijete velikom većinom glasova. Prema ovoj rezoluciji, šefica UN za ljudska prava Navi Pilaj trebalo bi da pripremi izvještaj o zaštiti prava na privatnost u kontekstu poslednjih otkrića i prisluškivanju.
