Govor mržnje da bude dio antidiskriminatornog zakona
Milo Đukanović

Savjet za zaštitu od diskriminacije

Govor mržnje da bude dio antidiskriminatornog zakona

Savjet za zaštitu od diskriminacije, kojim je predsjedavao predsjednik Vlade Milo Đukanović, konstatovao je da raspoloživi podaci ukazuju na činjenicu da problem nasilja nad ženama u Crnoj Gori postaje vidljiviji, a broj obraćanja žrtava nasilja iz godine u godinu veći. Prihvaćena je inicijativa da institut govora mržnje treba da bude sastavni dio antidiskriminatornog zakona, uz očekivanje da će nadležni državni organi takvu inicijativu razmotriti u skupštinskoj proceduri.

"Pohvaljene su dosadašnje aktivnosti Vlade Crne Gore i nadležnih državnih organa u ovoj oblasti. Savjet je konstatovao da raspoloživi podaci ukazuju na činjenicu da problem nasilja nad ženama postaje vidljiviji, a broj obraćanja žrtavanasilja iz godine u godinu veći. Problemi koji se javljaju u praksi ukazuju da je potrebno podići nivo saradnje između nadležnih institucija i kontinuirano raditi na jačanju kapaciteta u pogledu specifičnih znanja i vještina. Konstatovano je da treba pojačati informisanost društvene sredine i svih aktera u cilju suzbijanja nasilja nad ženama, te zajednički raditi na postizanju društvenog konsenzusa, a u cilju prevazilaženja prepreka i traženja najboljih, najefikasnijih rješenja“, saopšteno je iz Vlade.

Zbog toga, Savjet je zaključio da se u prvom kvartalu 2014. godine organizuje posebna tematska sjednica sa predmetnom tačkom dnevnog reda u cilju izdavanja odgovarajuće Preporuke nadležnim državnim institucijama kako bi se buduće aktivnosti u ovoj oblasti podigle na odgovarajući nivo pažnje svih nadležnih organa.

Savjet je danas usvojio Odluku o prestanku važenja Poslovnika o radu Savjeta za zaštitu od diskriminacije, i predložio da se pokrene procedura za izmjenu Odluke o obrazovanju Savjeta kako bi se unijele one stavke koje eventualno normativno nisu regulisane Poslovnikom Vlade Crne Gore.

Na sjednici Savjet se upoznao sa aktivnostima koje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava realizuje na planu prevazilaženja prepreka u oblasti zapošljavanja romske i egipćanske populacije.

"Potvrđena je posvećenost politici kontinuiranog unapređivanja položaja prava Roma i Egipćana i izraženo uvjerenje da će primjena Strategije za poboljšanje prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2012-2016. i realizacija aktivnosti predviđenih pratećim Akcionim planovima značajno doprinijeti poboljšanju ukupnog položaja pripadnika romske i egipćanske populacije u crnogorskom društvu“, saopšteno je iz Vlade.

Istovremeno, Savjet je pozvao resorno Ministarstvo da nastavi sa radom na implementaciji projektnih aktivnosti, i da u tom cilju ojača saradnju sa civilnim društvom kao partnerima, te da sa članovima Savjeta u neposrednoj komunikaciji u narednom periodu definiše model uključivanja u projektne aktivnosti Dekade Roma.

Kako je saopšteno iz Vlade, analizirano je i stanje u oblasti osoba s invaliditetom u Crnoj Gori i potvrđena opredijeljenost da se kroz partnerski odnos svih zainteresovanih strana nastavi sa radom na planu implementacije zakonskih odredbi sa ciljem zabrane diskriminacije osoba s invaliditetom u Crnoj Gori.

"Na toj liniji, Savjet je pozvao nevladine organizacije da se jave na obnovljeni Javni poziv za predlaganje pet kandidata za članove Savjeta za brigu o licima sa invaliditetom, kao modela da se uz konstruktivan pristup kreira povoljan okvir za zajedničko djelovanje svih institucija i organizacija koje dijele zajednički cilj: unapređenje položaja i poštovanja prava osoba s invaliditetom u Crnoj Gori. Savjet je takođe pozvao Vladu i sve državne organe da uključe lica sa invaliditetom u sve procese u kojima se odlučuje o njihovim pravima i obavezama“, saopšteno je iz Vlade.

Savjet je prihvatio informaciju o izmjenama i dopunama Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacij.

Prihvaćena je inicijativa da institut govora mržnje treba da bude sastavni dio antidiskriminatornog zakona, uz očekivanje da će nadležni državni organi takvu inicijativu razmotriti u skupštinskoj proceduri.