Zakon je prošao većinom od 64 glasa "za" i 32 "protiv", pošto su i desetorica republikanaca podržala ovakvo rješenje.

Međutim, procjenjuje se da će zakon teško proći kroz Predstavnički dom Kongresa, u kome većinu imaju republikanci prije sljedećih izbora koji su za godinu dana.

Prvi čovjek republikanaca u Kongresu i predsjedavajući tog doma Džon Bejner već je izjavio da je zakon nepotreban i da će samo značiti veće troškove za firme i "lakomislene tužbe" protiv kompanija.

Ipak, ako Predstavnički dom ne bude glasao uskoro, grupe koje podržavaju prava gej populacije najavile su da će tražiti od predsjednika Baraka Obame da izda izvršno naređenje po kome bi zakon stupio na snagu.

Aktuelni federalni zakon zabranjuje diskiminaciju na osnovu rasnog, nacionalnog ili rodnog porijekla, ali ne sprečava poslodavca da otpusti određenu osobu zato što je pripadnik LGBT populacije.

Prema novom prijedlogu, svaki poslodavac koji zapošljava 15 ili više radnika, neće smjeti da pitanje seksualne orijentacije postavlja kao uslov za zapošljavanje, otpuštanje ili promociju nekog radnika. Zakon se neće odnositi na religijske institucije i vojsku.

Uticajna vašingtonska konzervativna lobistička grupa "Heritage Action" ocijenila je da se na ovaj način povećava učešće vlasti u sferi radnog zakonodavstva i ugrožavaju religijske slobode.

Svoje protivljenje je istakla i američka Konferencija katoličkih biskupa, zato što zakon predviđa i podršku gej brakovima, kojima se katolička crkva protivi.

Bijela kuća je dala punu podršku ovakvom rješenju, pri čemu mediji podsjećaju da američko izborno tijelo čini oko pet odsto gej, lezbejki i biseksualaca, koji su prema istraživanjim na prošlim predsjedničkim izborima u tri četvrtine slučajeva glasali za Baraka Obamu.