Plan će uključivati nadziranje svih tendera i javnih konkursa za lijekove i drugu medicinsku opremu. Zdravstvene institucije treba ministarstvu zdravlja da pruže informacije o tenderima koje održavaju.
U sklopu ovog plana ministarstvo zdravlja je formiralo komisiju koja nadgleda kontrolu kvaliteta u zdravstvenim institucijama.
Prema Izveštaju EU o napretku objavljenom 16. oktobra, Crna Gora „treba da ostvari učinak u pogledu pitanja korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala“.
U posljednje tri godine tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnice protiv sedam osoba u zdravstvenom sektoru zbog korupcije i uzimanja mita. Vrhovni sud Crne Gore osudio je jednu osobu, a drugih šest postupaka je u toku.
Dvoje radiologa iz Kliničkog centra Crne Gore uhapšeno je 2011. zato što su uzimali od pacijenata mito u vrijednosti od 500 eura. Lokalni sud im je izrekao zatvorske kazne u trajanju od po 14 mjeseci, ali Vrhovni sud je 2012. godine poništio presudu i pušteni su iz zatvora.
Istraživanje koja je sproveo Centar za monitoring i istraživanje, podgorička nevladina organizacija, pokazuje da 43 odsto građana Crne Gore i dalje misli da medicinskom osoblju treba davati mito za lečenje.
„Mito se uglavnom daje hirurzima, ginekolozima, doktorima i sestrama“, navodi se u izveštaju objavljenom prošlog mjeseca.
Više od trećine ispitanika, 37 odsto, kaže da ih doktori primaju na privatnim klinikama gdje se pregled plaća, dok bi ga u državnoj klinici dobili besplatno.
Stevo Vučurević, 40, iz Podgorice, kaže da je više puta davao „poklone“ doktorima.
„Ne mislim da je mito kada doktoru daš bombonjeru ili flašu pića. Međutim, znam ljude kojima su doktori tražili novac i nisu htjeli da ih operišu dok im se ne preda koverta sa novcem. Kada su ljudi bolesni, pristaju na sve“, rekao je Vučurević za SETimes.
Crna Gora godišnje izdvaja 170 miliona evra za zdravstvo, što je samo 250 eura po stanovniku. Hrvatska izdvaja 750 eura po stanovniku godišnje, a ta cifra za građane Srbije iznosi 500 eura i 400 eura u Bosni i Hercegovini.
Nevenka Lukovac Janjić, doktorka u Kliničkom centru Crne Gore, najvećoj bolnici u zemlji, kaže da crnogorski zdravstveni sistem nije imun na korupciju.
„Radim kao lekar već 9 godina i do sada mi nikada nije nuđen novac za zdravstvene usluge. Međutim, čula sam mnogo puta da su ljudi davali doktorima novac. Razlog za korupciju mogu biti male plate. Doktor specijalista u Crnoj Gori ima platu 600 eura, što je ispod svakog prosjeka. Ljudi se najviše boje za svoje zdravlje i kada su bolesni onda ne žale pare. Nažalost, neki halapljivi ljudi to iskorišćavaju“, kaže Lukovac Janjić za SETimes.
Ministarstvo zdravlja Crne Gore je 2008. uvelo otvorenu liniju koju građani mogu anonimno da zovu i prijave korupciju.
Prema ministarstvu, od 2011. godine bilo je 35 prijava preko otvorene linije. Te informacije dovele su do izricanja tromjesečne zatvorske kazne jednom doktoru zbog mita.
„I pored naše izražene namjere za potpunu otvorenost i saradnju na rasvjetljavanju ovog problema, javio se zaista mali broj građana sa prijavama sumnje u postojanje koruptivnih radnji“, rekao je za SETimes ministar zdravlja Miodrag Radunović.
U Crnoj Gori pobjeda nad korupcijom zahjteva „sistemske mjere kako bi se povratilo poljuljano povjerenje građana u institucije sistema zdravstva. Mjere su: jača kontrola, razvoj privatnog sektora, reforma sistema plaćanja, uključivanje građana u proces odlučivanja“, rekla je Mina Brajović, iz kancelarije Svetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, za SETimes.
