Naučnih dokaza ima više nego dovoljno: klimatske promjene predstavljaju vrlo ozbiljne globalne rizike i zahtijevaju hitnu reakciju na globalnom nivou.

Tako možemo čuti da je u zadnjih stotinu godina prosječna temperatura Zemljine površine porasla, da se brzina porasta temperature gotovo udvostručila u posljednjih 50 godina, da se nivo mora povećao, da se površina glečera širom svijeta smanjuje, da je rupa u ozonskom omotaču u posljednjih nekoliko godina dostigla rekordnu veličinu, kao i nivo CO2.

Osim toga, neki stručnjaci ukazuju na to da postoje zabrinjavajuće veze između klimatskih promjena i razmnožavanja nekih životinjskih vrsta koji bi mogli zaprijetiti biodiverzitetu i dovesti do širenja bolesti širom svijeta. Prema istraživanjima, globalno zagrijavanje je dovelo do češćeg roda drveća kao što su hrast ili bukva. Do sada su rađali na svakih 7/8 godina, a sada na svakih 3/4. Uočeno je da godine u kojima obilnije raste takvo drveće donose i porast populacije glodara koji tada mogu ugroziti druge biljne i životinjske vrste u borbi za hranom i opstankom. Tako je na Novom Zelandu uočeno da se sa povećanjem populacije pacova i lasica smanjio broj drugih biljnih vrsta ili ptica. Stručnjaci upozoravaju da bi ovaj problem koji je za sada periodičan mogao postati stalan uslijed globalnog zagrijavanja.

Pojačano množenje navedenih životinjskih vrsta nosi rizik širenja bolesti koje su kod njih uobičajene, a uzročnici tih bolesti koje glodari prenose, kod čovjeka mogu izazvati teške upale pluća i bubrega.