Namjeravamo li ostaviti našoj djeci i unucima isti životni standard koji smo uživali? Sačuvali smo sredstva budućim generacijama za obrazovanje, fakultet, vjenčanja, itd., ali šta je sa uštedom čistog vazduha, vode, izvora goriva, čistog zemljišta?
Prema dosadašnjoj statistici, veličina svjetskog stanovništva se širi nevjerovatnom brzinom. Svijet je dosegao brojku od 1 milijardu ljudi 1800. godine, 2 milijarde 1922. godine., a više od 6 milijardi 2000. godine. Broj stanovnika u svijetu porašće do 2050. na 9,7 milijardi, sa sadašnjih 7,1 milijardu, pri čemu će Indija preteći Kinu i postati najmnogoljudnija zemlja na svijetu.
Zemaljska kugla ima fiksni iznos prirodnih resursa - od kojih su već neki potrošeni. Sa rastom populacije povećava se potrošnja raspoloživih resursa, kojih sve manje i manje ima na raspolaganju. To znači da, ako svjetski prirodni resursi budu ravnomjerno distribuirani, ljudi će 2050. godine imati na raspolaganju samo 25% resursa po glavi stanovnika u odnosu na 1950. godinu.
Najveći procenat reciklaže u svijetu ima Japan, gdje se reciklira 95% sekundarnih sirovina, dok evropski prosjek u ovoj oblasti iznosi 55%.
Neke od najvećih prijetnji budućnosti dolazi od sredstava i stvari koje bacamo svakog dana. Kućanski aparati i elektronika često sadrže opasne hemikalije koje će ukoliko se pošalju na lokalnu deponiju, procuriti i zagaditi podzemne vode. Procjene su da svako domaćinstvo proizvede oko 1 tone otpada godišnje . To može kontaminirati zemljište u kojem naša hrana raste, vodu koja će na kraju izaći iz rezervoara na naše slavine. Mnoge od ovih hemikalija se ne mogu maknuti iz snadbijevanja pitkom vodom, niti iz biljnih kultura koje su dobijene iz zagađenog područja. Opasnosti po ljudsko zdravlje su ogromne.
U svijetu postoje centri za reciklažu koji iskorišćavaju materijal od starih stvari da bi napravili nove, dok kod nas takvih centara jos nema. Ipak, reciklaža se može upražnjavati u svakodnevnom životu, nezavisno od toga da li postoje centri za reciklažu.
Da li znate šta znače oznake na proizvodima?
PET - polietilen tereftalat
Laka plastika koja se lako prerađuje i reciklira i uglavnom se koristi za plastične flaše, ambalažu za pastu za zube, plastične kese, itd.
HDPE - polietilen visoke gustine
Malo tvrđa plastika koja se lako reciklira i ugavnom se koristi za flašice za jogurt, ambalažu za šampon, ambalažu za deterdžent za sudove i veš, itd.
PVC - polivinil hlorid
Teže se reciklira, a koristi se za zavese za tuš kabine, flaše za jestivo ulje, plastične kante, kofe i lavore, itd.
LDPE - polietilen niske gustine
Teže se reciklira, a koristi se za boce za kečap, senf, majonez, tube za razne kreme, itd.
PP - polipropilen
Koristi se za ambalažu za puter, sir, želatin, za flaše za sirup, plastične čaše, itd.
PS - polistiren
Koristi se za plastične tanjire i pribor za jelo, kremere za kafu i čaj, plastične kutije za jaja, itd.
Other - sve ostale vrste plastike
Mobilni telefoni, CD, elektronska plastika, flašice za bebe i sport, itd.
