Nakon dvonedjeljnih pregovora koji su trebali završiti u petak, a nastavljeni su i dan nakon službenog datuma zatvaranja da bi se postigao dogovor koji treba poslužiti kao osnova za sporazum 2015., pregovarači iz 200 zemalja usaglasili su se da će se sve zemlje angažovati na smanjenju gasova sa efektom staklene bašte što je prije moguće, a idealno bi bilo do prvog tromjesečja 2015.
Time su okončane nesuglasice između bogatih i siromašnih o podjeli tereta kada je riječ o ograničenju emisije gasova sa efektom staklene bašte čije su posljedice sve češći toplotni talasi, razornije poplave, podizanje nivoa mora i suše, javlja Rojters.
Bogate zemlje nastoje uvesti ograničenja za emisiju CO2 svim zemljama, dok zemlje u razvoju smatraju da upravo bogati trebaju prednjačiti u smanjenju ispuštanja štetnih gasova i snositi finansijski teret jer su većinom te zemlje odgovorne za zagađenje i klimatske promjene.
Industrijske zemlje su se obavezale da će finansijski pomoći zemljama u razvoju kako bi ove prilagodile svoju infrastrukturu promjeni klime i kako bi ostvarile ekonomski rast što manje zagađujući okolinu. One su prije nekoliko godina obećale da će u tu svrhu na raspolaganje staviti 100 milijardi američkih dolara godišnje - do 2020. U Varšavi su zemlje u razvoju zatražile izradu "scenarija" prema kojem bi ovo finansiranje moglo biti ostvareno, ali industrijske zemlje su odbile izraditi bilo kakvu vrstu "roadmapa".
U skladu s posljednjim sporazumom o klimatskim promjenama, Protokolu iz Kyota, samo se od najrazvijenijih zemalja svijeta tražilo da ograniče emisiju gasova sa efektom staklene bašte, što je jedan od glavnih razloga zbog kojih je SAD zahtjev odbacio, uz obrazloženje da bi u dogovoru trebale učestvovati Kina i Indija, kao brzo rastuće ekonomije.
Tokom konferencije predloženo je osnivanje "Varšavskog mehanizma", koji bi omogućio stručnu pomoć zemljama u razvoju kako be se mogle nositi s gubicima i štetom od klimatskih promjena, kap npr. velikih toplotnih talasa, poplava ili suša.
Novi globalni sporazum o klimi trebao bi biti potpisan 2015. na konferenciji u Parizu, a stupiti na snagu 2020.
