Da ima bar još 20 vojnika Crna Gora bi objavila rat Rusiji

"Nadležne da smanje svoje duševne boli"

Da ima bar još 20 vojnika Crna Gora bi objavila rat Rusiji

Član političke grupacije koju predvodi Milan Knežević, profesor Dragan Koprivica, apelovao je na nadležne da "smanje svoje duševne boli''.

"Povodom oštrog demarša koji zvanična Crna Gora sprovodi protiv 'male' Ruske Federacije, jedne od svjetskih velesila, a zbog, moramo i sami reći, ne baš srećne izjave ruskog ambasadora u Beogradu, molim nadležne da ipak smanje svoje duševne boli. Jeste da svakom ko voli Crnu Goru nije prijatna izjava ruskog ambasadora u Beogradu, i ne odražava sve ono što nas bratski vezuje sa Rusijom. Ali se stiče utisak da bi režimska Crna Gora, kad bi u svojim ratnim jedinicama imala bar još dvadeset vojnika, objavila i rat Rusiji, i time izazvala paniku u redovima dvjesta i više miliona Rusa", smatra Koprivica.

Inače, ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Čepurin, na pitanje može li se zaustaviti put Crne Gore u NATO, kazao je nedavno da "u politici, kao i svuda, postoje majmuni", nakon čega je ministar odbrane Milica Pejanović Đurišić takvu izjavu ocijenila skandaloznom, navodeći da niko, ma koliko bio velik, nema pravo da nam dijeli lekcije, piše RTCG.

"Otužno djeluje preforsirano ogorčenje, i hiperpatriotizam, skoro histerija, uz teško uvrijeđena lica zvaničnika Crne Gore, a na adresu Rusije i naše slovenske braće. Ipak su pretjerani toliki buka i bijes zvanične Podgorice prema Moskvi", ocijenio je Koprivica.

Ne slažući se, kako je rekao, sa stilom ruskog ambasadora, Koprivica ističe da može između redova "jasno pročitati i razočaranje naših viševjekovnih prijatelja, koje zvanična Crna Gora stornira, hrleći samo što dalje od Rusije".

"Od one Rusije, u koju su putovali naši crkveni velikodostojnici da se zavladiče, znajući dobro kuda, i kod koga idu. Od one Rusije, čija je ruska carica Marija Aleksandrovna pomogla da se na Cetinju sagradi Djevojački institut, prva obrazovna ustanova tog tipa kod južnih Slovena, uz finansiranje rada od 1869. do 1913. A nedavno, prilikom osvještanja Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, toj duhovnoj svetkovini prisustvovao je lično i ruski patrijarh. A, uz milion drugih pozitivnih detalja, koji nas vezuju, sigurno više od jedne nezgodne izjave, treba ipak blaže prema braći Rusima i jer su nedavno u svojoj zemlji organizovali takav gromadni simpozijum posvećen našem Njegošu, a i njihovom Njegošu, jer on pripada svim narodima, kakav Crna Gora napravila nikad nije, niti će, uz sve naše želje", navodi Koprivica.