On je rekao da većina članica NATO-a smatra da je Crna Gora najbolje pripremljena i najbliže Alijansi, od svih država koje žele da joj se priključe.

Prema riječima Gaspariča, pri tome se misli na pristojan nivo spremnosti na onim područjima gdje NATO traži prilagođavanje, “ali treba imati u vidu, da je taj proces još u toku i da do septembra Crna Gora ima vremena za ispunjavanje zahtjeva”.

“Ukoliko naredni NATO samit, koji je najavljen za septembar iduće godine u Velikoj Britaniji, bude samit proširenja, onda je teško zamisliti da Crna Gora ne dobije poziv za članstvo”, rekao je Gasparič agenciji MINA.

Mediji su prošle sedmice objavili da je izvršni direktor McCain instituta za međunarodno liderstvo pri Arizona Univerzitetu, Kurt Volker, koji je bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO-u, kazao da postoji određeni skepticizam među pojedinima u Evropi prema napretku koji je napravila Crna Gora.

Ambasador Slovenije, koja je i kontakt država Crne Gore za NATO, kazao je da Alijansa ima 28 članica i da u ovom trenutku ne postoji konsenzus u vezi toga da li Crna Gora ispunjava sve što se od nje traži za poziv u članstvo.

“Generalno stanovište država članica je pozitivno, ali neke od njih posebno ističu neka područja gdje Crna Gora, po njihovom mišljenju, treba uraditi još više. Njihove odluke će se iskristalizovati u mjesecima pred nama, s obziroma na to da je još preuranjeno govoriti o slijećem NATO Samitu kao samitu proširenja”, ukazao je Gasparič.

Upitan koje su ključne stvari koje zbog kojih bi imalo osnova gajiti skepticizam prema NATO integracijama Crne Gore, on je kazao da je “skeptizicam” u tom smislu prejaka riječ.

“Najznačajniji element u ovom momentu u Crnoj Gori je deficit javne podrške za članstvo u NATO. Bez podizanja te podrške ne može se očekivati poziv u članstvo. Ona mora da dostigne kredibilan nivo koji bi ubijedio svaku članicu NATO da se složi sa pozivom Crne Gore u članstvo”, pojasnio je Gasparič.

On je podsjetio da je potreban konsenzus među članicama oko tog pitanja, navodeći da je to je za Crnu Goru ozbiljan zadatak.

“A ako postoji neki skepticizam, onda taj nije u vezi pitanja da li će Crna Gora dostići standarde, nego koliko bržo može to uraditi”, dodao je Gasparič.

On je ocijenio da je Crna Gora postigla veliki napredak u oblastima vladavine prava, sudstva, i političkih reformi, koje Volker smatra problematičnim.

“Naravno ni na jednom taj uspeh nije 100 odsto, potrebno je uložiti još dopunske napore. Ja smatram da je značajno to da NATO primjećuje kako Crna Gora i dalje nastavlja sa radom na tim područjima i da do septembra ima još vremena”, kazao je Gaparič.

On smatra da je aktivnost Vlade Crne Gore na području evroatlantskih integracija u posljednje vrijeme mnogo primjetnija i da ide u pravom pravcu.

“Napredak u vašim pregovorima sa EU, a on nesumnjivo postoji, znači odgovarajući signal i za one koji u NATO-u prate napredak Crne Gore. Treba reći i da, ako Crna Gora ne dobije poziv sljedeće godine, to nije nikakva katastrofa”, naveo je Gasparič.

On je podsjetio da će Crna Gora u narednoj godini zaključiti četvrti ciklus Nacionalnog plana za članstvo u NATO “i tako brzo, čini mi se, nije uspjelo nikome postati članica”.

“Crna Gora je u posljednje tri godine uradila ogromni napredak na približavanju NATO. Nije potrebno juriti datume, nego sprovesti reforme na zadovoljavajućem nivoju”, savjetovao je Gasparič.

On je, kako piše CdM, govoreći o stavovima da je za Crnu Goru ključno da u narednih nekoliko mjeseci, do septembarskog samita, pokuša da ojača podršku javnosti, rekao da smatra da svi akteri treba da nastave sa svojim aktivnostima, kako u pogledu kvaliteta, tako i po obimu.

“Potrebno je raditi na tome da se saslušaju svi koji imaju kredibilne argumente za i protiv članstva i imati na stolu sve opcije koje Crna Gora ima za obezbjeđivanje svoje sigurnosti – što je jedno od glavnih pitanja svake zemlje”, rekao je Gasparič.

On je naveo da je potrebno dostići neku solidnu podršku članstvu, navodeći da to znači da će Crna Gora biti dobra, stabilna članica koja neće mijenjati politiku NATO-a sa svakom promjenom politike.

“Znači da treba odabrati onu opciju koja je najoptimalnija za vas na osnovu kritičke i argumentovane analize”, dodao je Gasparič.

Upitan da li smatra da bi na bilo koji način stav i izjave ruskih zvaničnika mogle uticati na poziciju i put Crne Gore ka Alijansi,on je rekao da je ubijeđen da izjave takve vrste u NATO-u ne prouzrukuju posebnu pažnju.

“S obzirom da nijesam lično čuo izjavu ambasadora Ruske Federacije u Beogradu, i da sam sa njom upoznat samo preko medija, teško bi to komentarisao. Ubijeđen sam da izjave takve vrste u NATO-u ne prouzrukuju posebnu pažnju, pa u tom kontekstu ne vidim osobitu štetu za Crnu Goru i njenu poziciju na putu ka članstvu”, rekao je Gasparič.

Prema njegovim riječima, da li ta izjava ima implikacije na unutrašnju političku scenu u Crnoj Gori, trebalo bi saznati od ovdašnjeg ambasadora Ruske Federacije.

“Mi smatramo da je Crna Gora suverena država koja će sama, na demokratski način - koji traži i vaš Ustav, odlučivati o članstvu u NATO", zaključio je Gasparič.