Pozdravio je održavanje zajedničkog parlamentarnog odbora navodeći da će ovo biti i nova i dobra prilika da se prezentira kontinuitet u sprovođenju obaveza koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, da zajednički osvijetle i ocijene procese sveobuhvatnih političkih, zakonodavnih, institucionih i strukturnih reformi u Crnoj Gori.

"Moj zadatak je da, zajedno sa kolegom Pavlovićem, prezentiram napredak u udnosu na preporuke usvojene na našem prethodnom sastanku krajem aprila ove godine u Podgorici",istakao je Simović.

Podsjetio je da su tada u njihovoj zajedničkoj deklaraciji pozdravili profesionalno i efikasno sprovođenje predsjedničkih izbora. Upravo onako, kako su u svom zajedničkom konačnom izvještaju zapisale misije OEBS/ODIHR i Savjeta Evrope.

Tada su zapisali i potrebu daljeg poboljšanja izbornog ambijenta i preporučili da se u parlamentu otvori diskusija o svim aspektima ukupnog izbornog procesa. Da se naprave novi reformski iskoraci u izbornoj oblasti, što je, uostalom, stalni posao i u demokratijama i sa mnogo dužom tradicijom. U tom trenutku u Crnoj Gori, to je pitanje bilo pod posebnom pažnjom, imajući u vidu kontekst prigovora i sumnji koje je uputila opozicija, a odnosile su se na tek okončane predsjedničke izbore.

Podsjetio je i na činjenicu da je dio opozicije pristupio bojkotu parlamenta, dio opozicije nije prisustvovao njihovom aprilskom zajedničkom odboru.

U takvom ukupnom ambijentu mogući odgovor je bio da se ukaže da su nadležne državne institucije u zakonski definisanoj proceduru odbile podnesene prigovore kao neosnovane. "Političke sumnje opozicije mogle su se označiti kao ljutnja onoga koji gubi, kao ljutnja zbog njihovih kontinuiranih izbornih poraza, što su dodatno, upečatljivo potvrdili i nedavno završeni lokalni izbori", naglasio je Simović.

Na VII sastanku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore kazao da se moglo i upornije podsjećati na brojne izvještaje međunarodnih posmatračkih misija, uključujući i izvještaj OEBS-a i Savjeta Evrope u kojima je jasno zapisano da su izbori sprovedeni profesionalno i efikasno i da su protekli u korektnom višestranačkom okruženju uz poštovanje fundamentalnih prava i dalje usaglašavanje sa opredjeljenjim OEBS-a i standardima Savjeta Evrope, i da su građani napravili slobodan izbor.

"Opredijelili smo se za dijalog. 31. maja jednoglasno smo – uz punu podršku i vlasti i opozicije usvojili Zaključke o izgrađivanju povjerenja u izborni proces. Na osnovu zaključaka formirana je Radna grupa sa zadatkom da analizira i ocijeni potrebu da, na bazi vlastitog zapažanja i preporuka OEBS/ODIHR i Savjeta Evrope, kao i uvažavajući standarde EU u ovoj oblasti, pripremi predloge za izmjenu i dopunu Zakona o biračkim spiskovima, Zakona o ličnoj karti, Zakon o registrima prebivališta i boravišta, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o finansiranju političkih partija i Zakona o crnogorskom državljanstvu", kazao je Simović na izlaganju.

Radna grupa, sastavljena od predstavnika svih poslaničkih klubova, počela je sa radom polovinom juna i do sada je održala više od 30 sjednica. Na početku rada bio je upućen javni poziv zainteresovanim subjektima da se uključe i daju doprinos daljoj izgradnji povjerenja u izborni proces. 20 nevladinih organizacija se, u različitim formama, uključilo u rad Radne grupe, a tri NVO bile su stalno prisutne i aktivno su učestvovale u radu.

Ostvarena je komunikacija sa nadležnim državnim institucijama, koje će biti odgovorne za implementaciju novih rješenja. Cjelokupni rad Radne grupe je bio otvoren za javnost.

O dometu rada možda najbolje govori podsjećanje da je ne prethodnoj izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika tada za to odgovorna Radna grupa radila više od 4 godine za znatno manji broj izmjena. U oktobru 2011. godine usvojene su izmjene tog krovnog zakona i tada je to ocijenjeno kao novi veliki iskorak Crne Gore u ovoj oblasti, stigle su pohvale od svih njihovoh međunarodnih partnera, to je bio ključni uslov za dobijanje statusa kandidata.

Šef Kluba poslanika DPS-a u Skupštini Crne Gore je posebno ukazao na to da nepune dvije godine nakon velikog iskoraka u toj oblasti, su na pragu da naprave novi, koji je rezultat uvažavanja najnovijih preporuka OEBS-a i Savjeta Evrope, rezultat političkih kompromisa, rezultat razumijevanja da je to potreba svih učesnika u izbornom procesu nezavisno da li dolaze iz vlasti ili opozicije.

"Do sada smo usaglasili 42 izmjene. Usaglasili smo novi sastav i strukturu Državne izborne komisije, definisali mehanizme za jačanje kredibilnosti za glasanje putem pisma, definisali novi model prikupljanja potpisa za podršku izbornim listama, otvorili prostor koji treba da obezbijedi znatno veće učešće manje zastupljenog pola u parlamentu i ozbiljno analizirali primjenljivost informatičke tehnologije u izbornom procesu, analizirajući sve prednosti i potencijalne rizike koje takva rješenja nose", kazao je Simović.

Ovo je dobra prilika da se istakne i da su, takođe, punim konsenzusom donijeli odluku o pokretanju parlamentarne istrage povodom sumnji na korišćenje državnih resursa u izborne svrhe. Formiran je Anketni odbor na čiji su se poziv odazvali svi koji su pozvani. Ovo je bila nova prilika u kojoj je demonstrirana kontrolna uloga parlamenta i odgovoran odnos svih pozvanih, kako njihovim odazivanjem na razgovor, tako i njihovom spremnošću da pruže odgovore na sva postavljena pitanja. "Važno je napomenuti da se nezavisno od ovog političkog procesa, paralelno vodio i dalje vodi pravni proces od strane nadležnih državnih institucija".

Simović navodi da je siguran da su, u analizi urađenoj između njihova dva sastanka, posebni razlog zadovoljstva ustavne promjene koju su usvojili 31. jula. Siguran je da treba da budu zadovoljne i partije koje nijesu kako kaže u tom trenutku bile dio većine kojom su ustavne promjene usvojene. Ostvarena je potrebna podrška od 2/3 ukupnog broja poslanika, ostvarena je podrška ustavnim promjenama koje treba da obezbijede dalje jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosudnog sistema.

I na samom kraju, šef Kluba poslanika DPS-a u Skupštini Crne Gore govori  kako je mogao i možda trebao, kazati na početku da će ova godina ostati zapamćena kao godina u kojoj su zaustavljeni negativni trendovi: rast javnog duga, deficit budžeta, učešće neformalne ekonomije i fiskalne nediscipline. Godina u kojoj su pokrenute brojne mjere koje su doprinijele procesu fiskalne konsolidacije i ukupnoj održivosti javnih finansija.