Mi smo ratnička država, ratnički region. Podsjetiću vas u posljednjih 150 godina mi smo u prosjeku ratovali svakih dvadeset godina. Tražimo i trebamo sigurnost ne samo za Crnu Goru već za čitav region. Nijedna od zemalja članica NATO nijesu ratovale između sebe. Nama je to važno, jer je to garancija suvereniteta, važno nam je zbog naše sigurnosti, regionalne bezbjednosti, zbog ekonomskih benefita, zbog učlanjenja u Evropsku uniju, jer su ta dva procesa kompatibilna – rekao je Kaluđerović.

Kako piše Pobjeda kazao je i da ulazak Crne Gore u NATO znači ulazak u grupu najsnažnijih i najačih, najrazvijenijih država svijeta danas. Kaluđerović je podsjetio da je NATO jedina organizacija koja je na pravi način odgovorila brojnim izazovima i u posljednjih sedamdeset godina Evropi obezbjedila mir.

- Ovo je prvi put da se potpuno promjenila politička scena i slika u Evropi, a da to nije izazvalo svjetski rat – rekao je Kaluđerović.

Za Gorana Sekulića NATO je proizvođač upravljanog haosa, antiruski i antiislamski i po njegovom mišljenju nema razloga da Crna Gora uđe u taj savez. Kao alternativu vidi vojnu neutralnost ili pristupanje drugim savezima poput Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti ili poseban sporazum sa Ruskom federacijom uz posebne garancije.

- Alternative uvijek ima i o njoj treba razgovarati. Za mene je ovo pitanje mnogo značajnije od svih drugih dnevnopolitičkih pitanja. Ovo može sudbinski da odredi pitanje budućnosti nas i naše djece – rekao je Sekulić.

Posjetioci tribine imali su priliku čuti i brojne druge argumente za i protiv učlanjenja u NATO alijansu, a u drugom dijelu tribine postavljali su pitanja učesnicima.

Tribina je organizovana u sklopu projekta „NATO garant mira i šansa za prosperitet Crne Gore“ koji je podržala Ambasada SAD u Podgorici.

Crna Gora nema osjećaj krivice za NATO intervenciju 1999.

Na pitanje jednog od prisutnih kako posmatra bombardovanje SR Jugoslavije1999. godine, Kaluđerović je odgovorio da Crna Gora nema nijedan razlog za osjećaj krivice za ono što se desilo 1999. godine.

- Mi dobro znamo kroz šta smo tada prošli svi. Imao sam prijatelja u onoj zgradi TV Srbije koje njihov direktor nije obavjestio da će to veče biti bombardovani. O NATO intervenciji možemo pričati da li je legalna i legitimna. Ali se počinje od toga, da li ste se ikada ozbiljno zamislili šta je dovelo do te intervencije, koja politika je dovela do toga, čija dugogodišnja politika je dovela do intervencije? Šta je prethodilo samoj intervenciji, koje su mogle biti posljedice, kakve su političke tendencije bile – zapitao je Kaluđerović.

On je naglasio da Crna Gora nije bila dio te politike tada.

- Nije, niti je mogla da bude, jer je učinila sve da izbjegne razaranje na svojoj teritoriji. I napori koje je tadašnje rukovodstvo uložilo da ono što je kroz politiku, kroz političko djelovanje, uspjelo da uradi je uradilo. Nije moglo više od toga. Ne boli Murino nikog od vas više nego mene. Nije NATO tada gađao djecu, već vojni cilj o čemu je Beograd, pretpostavljam, takođe bio obavješten kao o svakom cilju. Crna Gora nema osjećaj krivice. Uradila je sve što je mogla da izbjegne i nije bila dio politike koja je dovela do intervencije – podsjetio je Kaluđerović.