U Crnoj Gori je u toku proces izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Nadležne institucije traže da se imovinski kartoni političara i njihovih porodica ne objavljuju u cjelosti.
Evropska unija podržava ove promjene, jer smatra da štite privatnost pojedinca. No, civilni sektor kaže - država hoće sakriti korupciju.
U državi je blizu 3.800 funkcionera. To što su podaci o njihovim prihodima javni - neki tvrde, ne smeta im.
Nebojša Medojević (Demokratski front), kaže: "Poslanici su takođe dio političke elite koji mogu imati štetu na interese države i građana Crne Gore, tako da apsolutno podržavam ideju da naša imovina i naši prihodi budu vrlo vidljivi, transparentni, javni."
Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma, govori: "Ja ću raditi onako kako to zakon bude definisao, ne vidim nijedan problem, onoga momenta kada se prihvatite funkcije koje se prihvatite, koja ima dodatnih potreba da bude transparentna, spreman sam da uvijek prijavim svoje prihode."
Veo na imovinu
Izmjene zakona o konfliktu interesa mogle bi staviti veo na imovinu političara.
Agencija za zaštitu ličnih podataka preporučila je da se dio onoga što funkcioneri prijave ne objavljuje, već daje na uvid na lični zahtjev.
Radenko Lacmanović, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka, smatra: "Ne treba objavljivati matične brojeve djece, supružnika, imovinu stečenu nasleđem mnogo prije dolaska na funkciju, koja nema veze sa javnom funkcijom. Bio sam precizan, ne treba objavljivati, a treba prijavljivati."
Sve to po preporuci Evropske unije, kaže Lacmanović i dodaje da je manje važno šta funkcioneri prijavljuju, a više - detaljnije provjere dostavljenih podataka.
Predstavnici Komisije za sprečavanje sukoba interesa nisu htjeli pred kamere. "Na pitanje o mogućim izmjenama zakona kazali su nam da javni funkcioneri čine svega 0,5 odsto građana ove države, ali i da njihovi prihodi i imovina uprkos zaštiti privatnosti trebaju biti pod lupom javnosti", izvještava Milica Marinović.
Ali, koliko često? Sada se izvještaji o imovini objavljuju svake godine, a namjera je da to bude na početku i kraju mandata funkcionera.
Civilni sektor smatra da bi najavljene izmjene mogle smanjiti transparentnost.
Izbrisani matični brojevi
Vuk Maraš iz NVO Mans smatra: "Priča o godišnjem dostavljanju izvještaja o porijeklu i imovini koji moraju biti što je detaljnije moguće, upravo služi za to da građani vide da li se neko u periodu između dvije godine obavljanja funkcije obogatio suprotno onome što su mu bila zvanična primanja i kako je do toga došao. Ova mjera Vlade koja se najavljuje, a mislim da neće smjeti da je usvoje u tom obliku, predstavlja klasičan pokušaj da se sakrije vrlo jasna informacija od građana ko je krao i koliko je krao."
Na preporuku agencije za zaštitu podataka ljetos su izbrisani matični brojevi iz crnogorskog privrednog i registra imovine za nekretnine.
Šta će od imovinskih kartona funkcionera ostati javno, trebalo bi se znati do marta, kad je rok za prijedlog novog zakona.
Izvor: Al Jazeera
