Na sastanku su iznijeti problemi vezani za sumnjive privatizacije u Bijelom Polju. Predsjednik Odbora za praćenje procesa privatizacije  Janko Vučinić naglasio je da bi hitno trebalo odrediti smjernice kako pomoći privredi Bijelog Polja. 

"Prošlo je vrijeme u kojem su poslanici i političari iz salona vodili politku. Ako misle da pomažu građanima, trebalo bi da budu prisutni u sredinama gdje se čuje glas za pomoć, odnosno da budu u neposrednom kontatku sa radnicima. To je najbolji i najkraći put kako bi se moglo pomoći Bijelom Polju i Nikšiću, odakle dolazim, koji su svojevremeno bili industrijski centri", rekao je Vučinić.

Slavko Fuštić je u svom izlaganju istakao probleme sa kojim se suočava Vunarski kombinat, za kojeg je, kako kaže, „ našao investitora koji bi uposlio 2000 hiljade radnika u čemu ga sprečavaju lokalna vlast i lokalni tajkunu“

„Sadašnja vlast ne želi da situacija u bjelopoljskoj privredi napreduje. Kao primjer se može uzeti Vunarski kombinat na koji stalno ukazujemo a za kojeg imamo investitora koji želi da Vunarski kombinat uzme pod zakup i da zaposli 2000 radnika, ali lokalni tajkuni u sprezi sa lokalnom vlašću i stečajnim upravnikom, za koga smatramo da je korumpiran, ne dozvoljavaju da se taj projekat realizuje", naglasio je Fuštić.

Fuštić pojašnjava kako lokalni tajkuni žele da izvrše malverzaciju sa Vunarskim kombinatom.

„Lokalni tajkuni preko Socijalnog savjeta pokušavaju izvojevati da se Vlada odrekne svojih potraživanja koja iznose preko 2 miliona eura, a da oni isplate radnicima Vunarskog 500 hiljada eura, i da na taj način preuzmu imovinu preduzeća bez obaveze da bilo koga zaposle“, rekao je Fuštić. On je dodao da je jedan od akcionara koji želi da uzme Vunarski kombinat za nikakve pare je i Velibor Lale Kljajević.

DF je predložio da Vlada Crne Gore svoja potraživanja konvertuje u akcije Vunarskog kombinata i da se isplate potraživanja radnika koja iznose oko 500 hiljada eura.

„Mi smo predlagali da se u dogovoru Vlade i Opštine isplate potraživanja radnika i tako Vunarski kombinat izvede iz stečaja, i tako postane državna imovina. Zatim da se na tom mjestu otvori slobodna zona i da se zaposli dvije hiljade radnika. Zapošljavanjem dvije hiljade radnika Bijelo Polje bi se ekonomski preporodilo", poručio je Fuštić.

On je ukazao i na propuste tužilaštva i policije.

„Da su tužilaštvo i policija radili svoj posao kako treba ne bi Bijelo Polje dospjelo u situaciju u kakvoj se danas nalazi. Imamo na desetine krivičnih prijava protiv tajkuna koji su izvršili sumnjive privatizacije ali ih niko ne procesuira“, poručio je Fuštić.

Zdravko Janjušević, iz NVO Bjelopoljski demokratski centar, je privatizacije u Bijelom Polju ocijenio kao nakaradne i na netransparentan način sprovedene.

"Tražim da tužilaštvo i sudstvo konačno počnu da rade svoj posao, da Fond rada krene sa isplatama otpremnina sa kojima je Bijelo Polje u odnosu na ostali dio Crne Gore diskriminisano", rekao je Janjušević

On je posebnu pažnju posvetio problemima koji se tiču fabrike mineralne vode Rada.

„Fabrika mineralne vode, koja je jedina ove vrste na ovom području, ne radi ili jednom mjesečno pakuje vodu. Aspolutno je nedopustivo dozvoliti pojedincima da preko lobija ubiraju pozamašna finansijska sredstva i pune svoje džepove, a na uštrb proizvodnje mineralne vode i funkcionisanja fabrike AD Rada u Bijelom Polju“, istakao je Janjušević.

On je podsjetio da su mještani Mjesne zajednice Čeoče, na čijem se području nalazi izvorište mineralne vode, pismenim putem dali izjave, kojim dozvoljavaju odvod cijevi preko svojih imanja do fabrike, ne računajuci da će se desiti ovako pogubna privatizacija mineralne vode Rada.

„Mjestani Mjesne zajednice Čeoče će organizovati proteste i pokušati zakonskim putem da ponište rješenja koja su potpisali o dozvoli korišćenja njihovih imanja. Kao krajnji ishod, mještani razmišljaju o presjecanju cijevi koje vode od izvorišta mineralne vode do fabrike, i na tom području izgrade od svojih sredstava mini fabriku koja će moći da izdržava Čeoče a možda i cijelu bjelopoljsku opštinu“, istakao je Janjušević. 

On je zatražio od Vučinića da upozna Odbor za praćenje privatizacije sa problemima mineralne vode Rade jer, kako je reka Janjušević, „ mineralna voda Rada je rentabilna firma i može uspješno da posluje.

Janjušević je kazao da će NVO BDC, u saradnji sa drugim organizacijama, na sledećem sastanku Odbora za praćenje privatizacije imati svoje predstavnike i tom prilikom će donijeti dokumentaciju vezano za sumnjive privatizacije sa područja bjelopoljske opštine a posebno će fokus svog interesovanja staviti na fabriku mineralne vode Rada. 

Prisutnim se obratio i Dragan Radović, predsjednik mladih Nove srpske demokratije. On je istakao da je jedina nada za bjelopoljsku privredu privlačenje investitora formiranjem biznis zona kao i podsticajnim poreskim mjerama.

“Ali, dok je bjelopoljskih tajkuna koji uništavaju privredu, nema ekonomskog napretka grada niti novih radnih mjesta. Tajkuni veoma snažno utiču na tužilaštvo, policiju kao i na Poresku upravu ”, dodao je Radović.

Kako kaže Radović, sada je sve na tužilaštvu, "jer mi imamo evropske zakone koji su kod nas samo mrtvo samo slovo na papiru, to jeste ne primjenjuju se".

Radović je ocijenio da postoje osnovane sumnje da su prilikom sprovođenja privatizacija preduzeća u Bijelom Polju počinjena krivična djela korupcija i uzimanje mita.

“U sve malverzacije prilikom privatizacije bjelopoljskih preduzeća su uključeni i lokalni tajkuni i poličari. Oni utiču i odlučuju o usvajanju Detaljnog urbanističkog plana i Prostornog plana Bijelog Polja. Međusobno se dogovaraju i za simboličnu sumu novca kupuju preduzeća i gradske javne površine", istakao je  Radović. 

Janko Vučinić je rekao da će spitati sve navode i da će inicirati održavanje sastanka Odbora za praćenje privatizacije u Bijelom Polju gdje je i srž problema. Rekao je da će i kao poslanik pokušati u parlamentu, preko poslaničkog pitanja, da pokrene brojne dileme koje su vezane za bjelopoljsku privatizaciju. 

Sastanku su prisustvovali predstavnici privatizovanih preduzeća, sindikalnih organizacija, predstavnici nevladinih organizacija i političkih partija.

Predstavnici Vunka, Lenke, Radnika, Imaka su takođe izložili probleme svojih preduzeća o pljačkaškom načinu privatizacije u Bijelom Polju.