Prvi dodir sa hljebom koji će se naći na našem stolu ima ratar. Drugi je radnik koji je žanje, a treći je tovari na kamion za put do silosa.

Slijede radnici koji skladište žito. Peti je mlinar koji melje žito, njegov kolega ga pakuje u džakove, a tu je i radnik koji ih utovara za prijevoz do pekare. Tamo se broj ljudi koji dodirnu hleb poveća na 15, prenosi Blic.

- Istovarivač stavlja brašno na plastične palete, odakle ih uzima pekar zadužen da ga prosije i umijesi hleb. Druga osoba radi na mašini djelilici, a hljeb onda stavljaju u tunelsku peć. U manjim sistemima proizvodnje postoji i elfer, čovjek koji ubacuje hjleb u peć i vadi ga, a još jedna osoba je zadužena za hlađenje. U većim sistemima najteži dio posla ima radnik na tzv. auspuhu koji pakuje hljeb. Nakon toga, jedna osoba stavlja hljeb u gajbe, a druga ih nosi do kamiona - objašnjava Grubanoski, potpredsjednik Unije pekara Srbije.

U malim radnjama svaki član porodice ima određen zadatak

Hljeb se kombijima i kamionima prevozi do prodavnica, gdje se povećava broj osoba koje su dotakle naš hljeb.

Automatizovana proizvodnja

- Proizvodnja hljeba je automatizovana i uključuje nekoliko faza: pripremu sirovina, zames, oblikovanje tijesta, fermentaciju, pečenje i pakovanje. Hlebovi se pakuju u odgovarajuću ambalažu i sortiraju u korpe za transport. Jedna osoba rukavicama pakuje proizvod od izlaska iz pećnice do ubacivanja u korpe - kaže Katarina Kresojević iz BPI.

- Iz pekare nam dovoze hljeb svojim kombijem. Njihovi radnici, obično dvojica, pretovaraju hljeb iz njihove u naše korpe. Sami ostave hjeb u poseban kontejner ispred prodavnice. Spakovan je u prljave plastične gajbe, a sve stoji otvoreno. Druga pekara isporučuje hljeb u nešto boljim uslovima, bar ga napola pokriju kesama - kaže prodavačica iz jedne beogradske radnje.

Iz kontejnera radnik prenosi hljeb na drvenu policu i stavlja ga u kese ako ih je proizvođač poslao. Kupci sami uzimaju hljeb ili ih uslužuje prodavac. Dvadeseti u nizu koji dotakne naš hljeb je kasir.

Hljeb je u velikim prodavnicama uglavnom napola prekriven kesama

- Svjesni smo da higijena nije zadovoljavajuća, ali se, nažalost, tako radi u većini prodavnica. Mi i naplaćujemo i pakujemo hljeb, a u međuvremenu sječemo i suhomesnate proizvode. Peremo ruke nekad na pola sata, a nekad ne stignemo ni dva sata - priča naša sagovornica.

Grubanoski dodaje da je nešto drugačije kod porodičnih zanatskih radnji, koje vode bitku na tržištu.

- Svaki član porodice radi više poslova. Dok jedan član mijesi, peče i vadi hljeb, drugi rukavicama uslužuje mušterije i naplaćuje - kaže on.

Pekari moraju da dezinfikuju ruke i nose rukavice, ali stroga higijena prestaje kad hljeb pošalju na put do kupaca.

Put hleba

1. Ratar koji posije pšenicu

2. Radnik koji je žanje

3. Radnik koji je tovari na kamion

4. Radnik koji je skladišti u silos

5. Zaposleni koji je skladišti u mlinu

6. Mlinar koji melje pšenicu

7. Mlinar koji pakuje brašno

8. Radnik koji utovara brašno na kamion do pekare

9. Radnik koji istovara brašno u pekari

10. Pekar koji prosijava brašno

11. Pekar koji mijesi hljeb

12. Pekar na djelilici

13. Pekar koji ubacuje hljeb u peć i vadi ga

14. Pekar koji hladi hljeb

15. Pekar koji pakuje hleb

16. Pekar koji ga stavlja u gajbe

17. Utovarivač hljebova u kamion

18. Prodavac koji donosi hljeb iz magacina

19. Prodavac koji stavlja hljeb na police

20. Kasirka

Blic