Depresija je drugi najveći uzrok nesposobnosti u svijetu, odmah nakon bola u leđima. U studiji objavljenoj krajem prošle godine u časopisu PLOS Medicine, stanovništvo Hrvatske i Holandije je najdepresivnije u Evropi, gdje više od sedam odsto ljudi pati od ove psihičke bolesti, pišu Dnevne novine.

Nešto slabije najtmurnijim mislima ugroženi su Švajcarci, Crnogorci, Skandinavci i žitelji bivših sovjetskih republika. Što se ostalih bivših SFRJ republika tiče, s manje od četiri odsto depresivnih, Bosanci su najveseliji, a Slovenci su u istoj grupi kao i Srbi. Makedonci se nalaze na granici da imaju ozbiljnih psihičkih problema.

Koliki je zaista problem ova bolest kod nas pouzdano se ne zna, jer crnogorske zdravstvene ustanove ne raspolažu preciznim podacima o broju oboljelih od depresije.

Iz Institita za javno zdravlje, na čijem je čelu Boban Mugoša, kazali su Vikend novinama da je za utvrđivanje broja oboljelih od bolesti iz grupe duševni i poremećaji ponašanja na godišnjem nivou neophodno vođenje podataka putem registara bolesti.

"Do njihovog potpunog uspostavljanja nije moguće ni dati preciznije podatke. Na osnovu postojeće evidencije, 2012. godine u vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti od ukupnog broja posjeta zbog bolesti iz grupe duševni i poremećaji ponašanja 28,63 odsto činile su posjete zbog bolesti iz podgrupe poremećaji raspoloženja afektivni poremećaji (F30-F39). Što se tiče bolničke zdravstvene zaštite, oboljenja iz podgrupe poremećaji raspoloženja afektivni poremećaji (F30-F39) činili su 2012. godine 13,13 odsto od ukupnih hospitalizacija zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja”, piše u odgovorima koje je Institut dostavio VN.

U Crnoj Gori, kao i u okruženju, upozorava za VN neuropsihijatar Marina Roganović, depresivnost je jako izražena. Ona je naglasila da će 2030. godine depresija biti četvrti uzrok smrtnosti u Crnoj Gori, kao i u svijetu.

"Depresija je bolest koja se liječi. Rizični faktori za nastanak bolesti mogu biti razdor u porodici, vrlo često finansijske i profesionalne poteškoće. Jako je izražena depresivnost kod osoba koje su ostale bez posla ili su u teškoj finansijskoj situaciji, kao i zbog gubitka voljene osobe. Depresija može da bude neurotična i psihotična”, objašnjava doktorica Roganović.

Dr Marina Roganović pojašnjava da postoji i sezonska depresija, te da je tokom zime više depresije nego u ostalim godišnjim dobima jer nema dovoljno svjetlosti.

Više od pet odsto populacije pati od depresije na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi, podsaharskoj Africi, istočnoj Evropi i na Karibima. Najniža stopa zabilježena je u istočnoj Aziji, Australiji, Novom Zelandu i jugoistočnoj Aziji. Govoreći o pojedinačnim zemljama, najviše slučajeva depresije javlja se u Avganistanu, a najmanje u Japanu.