Oni ističu da će kao i MP3, koji je zamijenio CD, nakon što je i ovaj prethodno potisnuo kasete, aparat za osluškivanje rada srca i pluća ustupiti mjesto prenosnim ultrazvučnim uređajima.

Male ultrazvučne mašine, nalik smartfonima, mogu da dijagnostikuju probleme srca, pluća i drugih organa daleko preciznije od tradicionalnog stetoskopa.

"Sa ultrazvučnim uređajima moguće je ne samo pregledati srce već sve organe u tijelu", rekao je dr Džagat Narula, jedan od autora članka.

On je naveo da će mogućnost posmatranja rada organa iznutra spriječiti greške u dijagnozi i pomoći ljekarima da identifikuju eventualne anomalije.

Kada je pedesetih godina prošlog vijeka napravljen prvi ultrazvučni uređaj, bio je veliki kao frižider. Kasnije, razvojem kompjuterske tehnologije, ultrazvučne mašine su vremenom postajale sve manje i efikasnije.

"Već danas ga mnogi nazivaju stetoskopom 21. vijeka", kazao je dr Narula, dodavši da je njegovo korišćenje još uvijek ograničeno zbog visoke cijene (košta između 8.000 i 10.000 dolara), ali i zbog toga što je ta tehnologija relativno nova, pa mnogi ljekari nisu obučeni za rukovanje ovim aparatom.

Dr Nerula, međutim, smatra da će se to brzo promijeniti dolaskom novih generacija ljekara.

"Studenti medicine ga danas koriste. Obučavamo ih da njim rukuju već na prvoj godini studija", napomenuo je on.

Novi uređaj bi mogao da utiče i na promjenu odnosa ljekara i pacijenta.

"Sada s pacijentom razgovaram nekoliko minuta, a zatim ga šaljem da obavi testove i da se potom vrati sa rezultatima. Sa ultrazvučnim uređajem mogao bih da ga pregledam na licu mjesta i da s njim provedem 10 do 15 minuta u razgovoru dok obavljam ultrazvučni pregled", objasnio je dr Nerula koji priznaje da će rastanak sa stetoskopom, koji tako dugo prati ljekarsku profesiju, ipak biti težak.

Stetoskop je 1816. godine izumio francuski ljekar Rene Laenek.

(Izvor:MONDO)