Istraživanje „Upoznatost sa radom Uprave za antikorupcijsku inicijativu i stavovi javnosti o pitanju korupcije”, koje je sproveo „Damar” na uzorku od hiljadu ispitanika, sprovedeno je u devet opština, tj. u Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Bijelom Polju, Beranama, Pljevljima, Ulcinju, Baru i Herceg Novom od 9. do 17. decembra, prenosi Dan.
Da je korupcija prisutna u zdravstvu smatra najveći broj ispitanika, odnosno 30 odsto, na drugom mjestu se nalazi policija sa 15,9 odsto, dok su na trećem mjestu inspekcije i sudovi sa 10,6.
– Svaki deseti ispitanik smatra da je korupcija najzastupljenija u sudstvu, kao i u državnoj upravi. Prema mišljenju građana, korupcija je najmanje zastupljena u sportu, medijima i obrazovanju, kaže se u istraživanju.
Kao osnovne uzroke za prisutnost korupcije 24,7 odsto građana je navelo niska primanja službenika u državnim službama, 23,3 neefikasnost organa zaduženih za borbu protiv korupcije, a 22,2 nedostatak građanske svijesti i odgovornosti o štetnosti korupcije.
– Najveći broj ispitanika 43,9 odsto smatra da je nivo korupcije u Crnoj Gori isti kao i prethodne godine. Da se prisutnost korupcije povećala u crnogorskom društvu misli 28,2 odsto ispitanika, dok 17,7 odsto smatra da je nivo korupcije manji u odnosu na prethodnu godinu, pokazali su rezultati istraživanja.
Najveći je broj građana koji smatraju da su dosadašnji napori nadležnih institucija u borbi protiv korupcije bili neuspješni, odnosno njih 46,9 odsto, a skoro 40 odsto ispitanika misli suprotno. Kada su u pitanju očekivanja građana povodom poboljšanja trenutne situacije u vezi sa borbom protiv korupcije, 36,9 odsto najviše očekuje povećanje broja pravosnažnih presuda, 18,5 rad na povećanju svijesti javnosti o tom problemu, a 16,2 odsto veći broj prijavljenih slučajeva korupcije.
– Svaki četvrti ispitanik je odgovorio da je ponekad bio uslovljen, dok je dva odsto kazalo da su često bili uslovljeni davanjem poklona ili novca kako bi ostvarili svoja prava kod državnih, odnosno organa lokalne samouprave. Najveći broj građana, njih 79 odsto, kazalo je da nikada nije ponudilo neku vrstu poklona ili novca kako bi ostvarili svoja zakonska prava, navodi se u istraživanju.
Da su obje strane odgovorne za krivična djela primanja, odnosno davanja mita, smatra 53,8 odsto građana, dok 41,3 odsto misli da je krivično odgovorno ono lice koje traži mito.
– Zabrinjava podatak da 52,3 odsto anketiranih nije upoznato sa načinom prijave korupcije. Nešto više od četvrtine ispitanika smatra da je Uprava policije organ kojem se može prijaviti korupcija, dok skoro svaki peti građanin misli da je to Uprava za antikorupciju (UAI), pokazalo je istraživanje.
Ispitanici, u 11,7 odsto slučajeva nijesu prijavili korupciju iako su bili svjedoci ovog krivičnog djela, prenosi Dan.
– Svega 0,7 odsto odgovorilo je da je prijavilo korupciju, dok 1,1 odsto nije željelo da odgovori na ovo pitanje. U slučaju da se odluče da prijave korupciju građani bi se gotovo u jednakom broju obratili Upravi policije, 23,6 odsto i UAI 22,6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju građana o ovom pitanju nalaze se mediji sa 20,2 odsto, dok je 6,1 ispitanika kazalo da se nikada ne bi odlučilo da prijavi korupciju, ističe se u istraživanju.
Navodi se da bi 36,1 odsto građana korupciju prijavilo telefonom, dok bi njih 30,6 to učinilo neposrednim kontaktom sa nadležnim institucijama, a 13,9 koristeći kutiju za žalbe.