"Nije bilo razgovora o pokretanju zaštitne klauzule, pa čak ni najave da bi to moglo biti učinjeno”, rekao je Tanjugu zapadni diplomata u Briselu, koji je insistirao na anonimnosti, komentarišući izjavu evropske komesarke za unutrašnje poslove Cecilije Malmstrem, objavljenu juče u štampi.

Komesarka Malmstrem je juče rekla da su “neke zemlje već neformalno razgovarale” o zaštitnoj klauzuli, koja predviđa mogućnost suspenzije bezviznog režima za zemlje iz kojih dolaze lažni azilanti, među kojima je i Srbija.

Tanjugovi izvori u Briselu, međutim, tvrde da je pokretanje mehanizma malo vjerovatno, s obzirom na to da su sve zemlje Zapadnog Balkana demonstrirale da čine sve što je u njihovoj moći da se priliv azilanata smanji.

“Ne vjerujem da je uvođenje viza realna mogućnost”, rekla je za Tanjug i Aleksandra Stiglmajer, analitičarka Evropske inicijative za stabilnost (ESI), nevladine organizacije koja aktivno prati ovu problematiku.

Ona je ukazala na to da države koje su svrstale zemlje Zapadnog Balkana među takozvane bezbjedne zemlje praktično nemaju problem sa lažnim azilantima, a da se i Njemačka sprema da to učini.

“Azilanti koji dolaze iz 'bezbjednih zemalja' suočavaju se sa kraćom procedurom i teže dolaze do beneficija koje su obično osnovni motiv traženja azila”, objasnila je ona, dodajući da to pokazuje da ovaj problem treba rješavati smanjivanjem "privlačne sile" zemalja domaćina, a ne uvođenjem restrikcija zemljama porijekla azilanata.

Stiglmajerova je, sem toga, podsjetila da je mehanizam za ponovno uvođenje šengenskih viza komplikovan, i da je predviđen kao krajnja mjera, te da glavnu riječ u tom procesu ima Evropska komisija, a ne zemlje članice.

Prema podacima ESI, broj azilanata iz zemalja Zapadnog Balkana za 2013. je oko 50 000, što predstavlja povećanje od oko 20 odsto u odnosu na 2012.