Broj ljudi registrovanih na društvenim mrežama koje nude otvorenu komunikaciju, brzo širenje i laku dostupnost informacija, svakodnevno raste - Fejsbuk danas na svoj deseti rođendan ima 1,2 milijarde registrovanih korisnika širom svijeta, a Tviter pola milijarde.
Ako se zna da se u samo jednom minutu na Internetu pošalje 100.000 tvitova, na Jutjubu se "aplouduje" 30 sati videomaterijala, dok se na Fejsbuku pregleda šest miliona stranica,onda je jasno koliko društvene mreže mogu da budu moćna mašinerija, samo ako se vešto upotrebe.
Razvoj novih tehnologija otvorio je političarima nove mogućnosti za približavanje biračima. Dok je Ruzvelt bio prvi političar koji je do građana dopirao preko radija, a Kenedi bio omiljena ličnost televizijskih kamera, moglo bi se reći da Barak Obama suvereno vlada društvenim medijima koji karakterišsu komunikaciju 21. veka sa više od 34 miliona sledbenika na Tviteru i više od 30 miliona lajkova na Fejsbuku.
KAKO IZ FOTELJE RAZGOVARATI SA POLITIČARIMA?
Obamina onlajn kampanja za izbore 2012. godine koja je krenula sa Fejsbuka bila je od ključnog značaja za njegov reizbor. Šef njegovog PR tima Džim Mesina započeo je rad na kampanji sastancima sa menadžerima Internet kompanija kao što su Epl, Fejsbuk, Gugl i Majkrosoft od kojih je zatražio savjet kako da se pomoću novih tehnologija komunicira sa potencijalnim biračima.
Pokrenuta je kampanja pod nazivom "Are You In?" koja je omogućila fanovima da se uloguju na fan stranicu gde su mogli aktivno da učestvuju i nema sumnje da je Obamin tim uspio maestralno da animira birače na virtuelnom nivou za pitanja iz realnog života.
Pored političkih saopštenja Obamin tim je postavljao živopisne poruke na društvenim mrežama poput Instagrama, Pinteresta i Tumblra koje omogućuju intenzivnu interakciju i virtuelno širenje vizuelnih sadržaja.
Obama je 7. novembra, istog trenutka kada je njegova pobjeda na predsjedničkim izborima u SAD postala izvesna, postavio kratak tvit koji je glasio: "Još četiri godine", a zanimljivo je da je ta jednostavna poruka oborila rekord po najvećem broju novih tvitova u sekundi koji su uslijedili kao reakcija i kojih je bilo čak 327.000.
Stručnjaci u Njemačkoj ipak smatraju da je uloga društvenih medija u kampanjama precijenjena, sudeći po tome što su ankete pokazale da su tokom kampanje za njemačke parlamentarne izbore klasični mediji, poput televizije, novina i radija bili najomiljenija sredstva informisanja među građanima.
Tako je u jednoj anketi, 70 odsto Njemaca reklo da se najrađe informisalo preko televizije, 65 odsto preko novina, 54 odsto preko radija, dok je samo 19 odsto ispitanih reklo da se informisalo digitalnim putem odnosno preko društvenih mreža poput Tvitera ili Fejsbuka, a čak su izborni štandovi i razgovori sa građanima na ulicama (35%) bili popularniji od Interneta.
Ipak primjetan je trend po kojem su tradicionalne forme obraćanja političkih lidera ljudima na velikim skupovima u predizbornim kampanja zamijenjene novim oblicima komunikacije na društvenim mrežama koji omogućuju milionima birača da iz udobnosti svojih fotelja razgovaraju direktno sa svojim političkim predstavnicima zbog čega je politika postala više lične.
Da je Tviter postalo omiljeno sredstvo komunikacije sa javnošću evropskih zvaničnika jasno je svaki put kada neko od njih tokom važnog zasjedanja napiše neki tvit, a to se više puta pokazalo na primeru Srbije kada su zvaničnici ključne odluke i ocene o našoj zemlji najpre "tvitovali", a potom izrekli na konferencijama za štampu.
DRUGA STRANA MEDALJE
Međutim, društvene mreže mogu da budu mač sa dvije oštrice za političare jer povećavaju njihovu "dostupnost", a samim tim i odgovornost i "ranjivost" zbog izloženosti svakakvim reakcijama na Internetu.
Tako je na primer "selfi" fotografija predsjednika SAD Baraka Obame kako sjedi nasmijan sa premijerkom Danske na komemoraciji bivšem južnoafričkom lideru Nelsonu Mandeli, koja je postavljena na Tviteru, naišla na oštru kritiku javnosti. Neprimjerene izjave ili fotografije na profilima nekih političara nanijele su štetu njihovim karijerama, a pretjerano prisustvo na društvenim mrežama može da otjera potencijalne birače.
(Tanjug)
