Finansijska kriza koja je prošlog proljeća pogodila tržišta u usponu, nakon najave američke Uprave federalnih rezervi (Fed) da će smanjiti monetarne podsticaje, vratila se ovaj put još jača, ocjenjuje dr. Propast.

Ovaj put je, međutim, krizu izazvalo više faktora, među kojima su valutna kriza u Argentini, gdje su vlasti prestale intervenisati na deviznim tržištima, zatim slabiji rast Kine, kao i nastavak političke krize i nemiri u Turskoj, Ukrajini i na Tajlandu, ističe Roubini, a prenosi Guardian.

Ovakva previranja na tržištima u usponu brzo su se prebacila i na berze razvijenih zemalja. Međutim, povod za ove pritiske ne bi trebalo miješati s dubljim razlozima, a to je da su mnoge zemlje u usponu trenutno u ozbiljnim problemima.

Na Roubinijevoj listi problematičnih zemalja koje trenutno drma kriza su Indonezija, Indija, Brazil, Turska i Južnoafrička Republika, a on ih naziva "krhkom petorkom", jer sve imaju poteškoća s deficitom, padajućim stopama rasta, inflacijom i s političkom neizvjesnošću.

Kako navodi Roubini, problemima je izloženo još pet važnih zemalja, a to su Argentina, Venecuela, Ukrajina, Mađarska i Tajland. Među "prenaduvanim" zemljama koje, prema Roubinijevim riječima, tonu u stvarnost, nalaze se i tri zemlje BRICS (Brazil, Rusija i Južnoafrička Republika).

Te zemlje će, kako navodi Roubini, ove godine porasti sporijim tempom od američke ekonomije, uz prosječan rast BDP od svega 2,5 odsto.

Najveća članica BRICS, Kina, suočena je s dodatnim rizikom, jer joj prijeti usporavanje rasta zbog pretjeranog kreditnog buma lokalne uprave i državnih preduzeća.

Dodatan rizik za Kinu i ostale "krhke mlade ekonomije" dolazi od politike Feda o smanjenju otkupa obveznica, što će neminovno dovesti do rasta kamatnih stopa, zbog čega će kapital, koji je plasiran u zemlje u razvoju, bežati nazad na razvijena tržišta, zaključuje Rubini.