Tužilaštvo je, istražujući ideološki temelj za zločine u Bosni, konstatovalo da je Njegošev Gorski vijenac, kroz citate stihova napisanih u 19 vijeku, bio poziv na etničko čišćenje i rušenje džamija.

Tužiteljka Katrina Gustavson je opširno citirala stihove iz "Gorskog vijenca" tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka odbrane koji je u glavnom iskazu pomenuo da se Karadžić, tokom rata u BiH, često pozivao na taj Njegošev spjev.

Pisac Andrej Nikolaidis koji se svojevremeno na kontroverzan način bavio Njegošem i otvorio pitanje veze između Gorskog vijenca i naknadnih zločina nad Bošnjacima kaže da nijedno umjetničko djelo ne može biti genocidno. 

Ukoliko jedno djelo poziva na direktnu akciju onda to nije umjetničko djelo nego pamflet, smatra Nikolaidis, naglašavajući da se radi o kompleksnih i neriješenih pitanja.

“Ono što je zanimljivo jeste da se sam Radovan Karadžić kao lider bosanskih Srba pozivao na Njegoševo djelo i to je činjenica koja cijelu stvar čini kontroverznim jer se onda postavlja pitanje – da li je moguće pročitati Gorski vijenac kao poziv na etničko čišćenje – da. Da li je Gorski vijenac sam po sebi poziv na etničko čišćenje – apsolutno ne zbog konteksta u kojem nastaje. Da li je dovoljno reći da je Njegoš pogrešno protumačen pa da je stvar u redu – ne.Tako da ima tu mnogo pitanja jer vi ako vidite savremeno crnogorsko tumačenje Njegoša, njega su svi praktično shvatili pogrešno. Pogrešno su ga shvatili Bošnjaci, pogrešno su ga shvatili Srbi u Bosni, pogrešno ga  je shvatio Matija Bećković, pogrešno sam ga shvatio ja“, rekao je Nikolaidis za Radio Slobodna Evropa.

Pitanje da li je Gorski vijenac genocidno djelo postavljeno je i nedavno, kada je Bošnjačka stranka ocijenila da su ideje iz tog djela bile idejni koncept izvođačima zločina i genocida nad islamskim stanovništvom, u Crnoj Gori i okruženju.

Prije nekoliko mjeseci najviši državni zvaničnici, šef parlamenta Ranko Krivokapić i premijer Milo Đukanović su se osvrnuli na teze o genocidnosti Njegoševog djela i ocjenili da je njegoševo djelo zloupotrijebljeno.

Andrej Nikolaidis poziva da se daju jasni odgovori o Njegošu.

“Ja mislim da mi ne samo da nijesmo dali adekvatne odgovore na to šta je nama Gorski vijenac i Njegoš nego nijesmo čak ni postavili adekvatna pitanja. Ovo što se dešava na sudu u Hagu moglo bi biti impuls za takvo nešto, a ja ću biti skeptičan da ni to niti bilo kakva druga vrsta provokacije sa strane neće nas nagnati da postavimo prava pitanja o Gorskom vijencu”, istakao je on.

Konstataciju Tužilaštva da je Petar Petrović Njegoš slavio ubijanje Muslimana i pozivao na etničko čišćenje, profesor Adnan Čirgić smatra nečuvenim.

“Zaista bi bilo nečuveno tužiti jednoga pjesnika 19. vijeka da je genocidan zbog svoga književnog djela. Ako je književno djelo fikcija, što ono po definiciji svakako jeste, onda su sve te priče besmislene. Istorijografska nauka do dana današnjega nije dala niti jednog dokaza koji bi potvrdio ideološku tezu o istrazi poturica, tezu koja je Njegošu kao pjesniku romantizma poslužila u sasvim druge svrhe. Ukoliko tužilaštvo nema nikakvog drugog dokaza da sudi Radovanu Karadžiću onda neka ga puste na slobodu ako im je to jedini dokaz”, kazao je Čirgić za RSE.

Reditelj Emir Kusturica, inicijator podizanja spomenika Njegošu u Andrićgradu, u haškom citiranju "Gorskog vijenca“ vidi samo pjesnički doživljaj jedne tužiteljke.

"Pošto ona čita Njegoševe stihove, sljedeće će vjerovatno biti njeno bavljenje Napoleonom, možda će i njega izvesti pred sud u Hagu, da ne govorimo o Aleksandru Makedonskom, a naročito ne o Francu Ferdinandu. Prvi put čujem da jedan sud zaviruje i u pjesnička djela. Ako je Njegoš genocidan, šta je onda Mojsije? U Starom zavjetu piše "oko za oko, zub za zub“. Da li planiraju da podignu optužnicu protiv Mojsija? Po mom skromnom mišljenju, Mojsije nije ratni zločinac, a očigledno je da se po bijelom svijetu ljudi veoma neoprezno bave stvarima koje ne bi smjeli da diraju", rekao je Kusturica za Večernje novosti.

Profesor Miloš Ković sa Filozofskog fakulteta u Beogradu smatra da se prošlost zloupotrebljava da bi se legitimisali politički ciljevi.

“Iskorišćavaju se ljudi, djela i čitava srpska istorija. Haški tribunal potvrđuje da namjerava da izvrši reviziju srpske istorije. Zamislite da, recimo, srpski istoričari počnu da naglašavaju činjenicu da je Tomas Džeferson, autor Deklaracije nezavisnosti i jedan od očeva osnivača Sjedinjenih Država, bio robovlasnik i da tražimo od Amerikanaca da promijene svijest. Da ne govorimo o tome da je kod Njegoša riječ o književnom djelu i da je vladika bio daleko od robovlasnika. Naprotiv, prije njegova, kao i pozicija srpskog naroda, odgovara pobuni robova”, objasnio je Ković za Večernje novosti.

Urednik časopisa "Politikologije religije“ Miroljub Jevtić kazao je za Novosti da je tužiteljka Gustavson morala da zna da je glavni branilac Njegoša od optužbi da je bio protiv islama, najveći živi turski poznavalac osmanskog carstva Halil Inaldžik.

“Inaldžik veli da je sveti rat bio značajan činilac u osnivanju i razvoju osmanske države. Društvo je bilo prožeto ideologijom neprekidnog svetog rata i širenja islama dok ne obuhvati čitav svijet. I Crna Gora je osvojena isključivo u ime islama. Islam je u Crnu Goru, kako kaže Inaldžik, došao kao neprijateljska politička ideologija, ne kao religija. Islamizacija nije vjerska činjenica već politička”, kazao je on.

Vađenjem Njegoševih stihova iz konteksta, smatra pisac i publicista Muharem Bazdulj, tužilaštvo je pokazalo elementarno nepoznavanje suštine književnosti.

“To je potpuna travestija i perverzija. Takve i slične ideje zameću se u publicistici i novinarstvu u Sarajevu godinama. Pokušavaju da Njegoša proglase za inspiratora devedesetih, a slično se čini i sa Andrićem. A to je besmisleno na toliko načina da ne znam odakle bih počeo. Na isti način na koji se, vađenjem riječi vladike Danila iz konteksta, Njegoš optužuje za genocid, „Gorski vijenac“ bi mogao da se iskoristi i kao ilustracija divljenja i poštovanja prema islamu. Uzmite stihove koje izgovaraju Turci i muslimani u "Gorskom vijencu“. Riječ je o besmislici jednakoj kao kada biste Nabokova proglasili za pedofila zbog odnosa koji njegov Hambert Hambert ima prema Loliti. Ili, tvrdnja da je Agata Kristi ubila više ljudi nego Hitler”, istakao je on.

Muzičar i autor TV serije "Nadrealna televizija“ Nele Karajlić kazao je da je ponosan što je Hag postao, kako je rekao, potpuno nadrealna institucija. On kaže da bi dobro bilo da što prije uspostavi bilateralna saradnju sa Tribunalom.

“Oni će nama da dostavljaju ovakve ideje, a mi njima sve Srbe za koje postoji i najmanja sumnja da su učestvovali u zločinačkim poduhvatima”, rekao je Karajlić i ističe da je prva na spisku - Kosovka devojka.

“Ona je pružala logističku podršku Srbima u Boju na Kosovu. Na sud bi trebalo izvesti i Baneta Ivanovića, beka Čelsija čiji su pogibljeni startovi inspirisani Kosovom i Njegošem. Pravo je pitanje i kako će da se prema Njegoševoj roli u Tribunalu odredi zvanična Podgorica, jer njega Hag očigledno smatra Srbinom. Crna Gora bi trebalo da se što prije ogradi od njega, jer stoji na putu evroatlantskih integracija”, zaključio je Karajlić.

(CDM)