Specifična staništa u Boki sačuvati od sidrenja i mijenjanja obale
Boka kotorska

Iskoristiti prirodno bogatstvo

Specifična staništa u Boki sačuvati od sidrenja i mijenjanja obale

U blizini apsolutno specifičnih i za nauku izuzetno interesantnih staništa u Bokokotorskom zalivu, kreiranih velikim dotokom slatke vode, ne bi smio da se dozvoljava nikakav vid nasipanja ili mijenjanja obale, niti bi trebalo dozvoliti sidrenje, jer se tako fizički uništavaju osjetljive koraligene zajednice, ocijenila je dr Vesna Mačić sa kotorskog Instituta za biologiju mora.

U okviru naučnih aktivnosti koja predstavljaju nastavak prošlogodišnjih iz međunarodnog projekta CoCoNet (Coast to Coast Network), Mačić je sa naučnicima iz Italije, Crne Gore, Hrvatske, Rumunije i Gruzije, na italijanskom istraživačkom brodu Urania, od 13-18. februara učestvovala u istraživanju dubinskih koraligenih staništa u zalivu i na dubinama do 500 metara udaljenih do 20 i više nautičkih milla od crnogorske obale. “Jedan dan istraživanja smo proveli u Bokokotorskom zalivu, tačnije u kotorsko-risanskom dijelu koji obiluje vruljama i dubokim rupama. Sa ovih lokacija su sakupljeni uzorci koji će biti analizirani u taksonomskom i genetičkom smislu, jer veliki dotok slatke vode u našem zalivu kreira staništa koja su apsolutno specifična”, kazala je Mačić za Radio Kotor.

Ona je napomenula da ove koraligene zajednice ne sadrže crveni koral i nisu sačinjene od vrsta koje su ekonomski korisne za izradu nakita i sličnih ukrasa, ali su pravi dragulji na morskom dnu, jer predstavljaju specifične organizme i staništa sa izuzetno velikim biodiverzitetom.

“Nadam se da ćemo uspjeti da očuvamo bar neke od njih, dok određene nadležne službe ne shvate da se ovakvo prirodno bogatstvo može itekako dobro iskoristiti ne samo u naučne nego i ekonomski isplative svrhe, na primjer za  ronilački turizam”, ocijenila je Mačić.Za snimanje morskog dna koristile su se razne vrste sonara koje osim same dubine daju i podatke o čvrstini podloge.
“Morska voda je uzorkovana uz pomoć "rozete" a osnovni fizičko-hemijski parametri su mjereni CTD sondom, dok su uzorci sedimenta uzorkovani grabilom i dredžom U početku istraživanja smo koristili ROV-  mali robot sa kamerom na daljinsko upravljanje, ali je na toj opremi došlo do kvara koji nije mogao biti popravljen na brodu  ”, kazala je Mačić.

Iako razočarani zbog kvara na ROV-u i nemogućnosti da na taj način sagledaju karakteristike morskog dna i sakupeo nove uzorke koralnih biocenoza, ekspedicija je, kaže Mačić, ipak bila uspješna. “Sonarima smo snimili jedan dio teritorije koji do sada nije bio poznat, a sakupili smo i brojne uzorke dubokih morskih sedimenta i organizama koji će se dalje analizirati”, kazala je Mačić za radio Kotor.