U najvećem broju ubistava pucano iz nelegalnog oružja
Ilustracija

Nadležne institucija moraju da spriječe nelegalno naoružavanje

U najvećem broju ubistava pucano iz nelegalnog oružja

Mnoge tragedije bile bi izbjegnute kada bi država našla načina da građanima onemogući naoružavanje. Policija je samo lane oduzela 820 komada oružja. Prijave nisu dovoljne, pišu Novosti.

Koliko bi tragedija bilo izbjegnuto u Crnoj Gori kada ljudi ne bi bili u prilici da, takoreći nesmetano, gradom šetaju naoružani do zuba?

Ni Mašan Čogurić, 22-godišnji mladić iz Podgorice, prije desetak dana najverovatnije ne bi ubio dva brata, Davorina i Danijela Ćulafića, u, kako se sada čini, kafanskoj svađi. Čogurić, naravno, nije imao dozvolu za oružje kojim je odlučio da prekrati svađu.

Da je mnogo takvih kao Čogurić nesumnjivo ukazuje i podatak iz Uprave policije da je za dvije godine podnijeto čak više od pet stotina krivičnih prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Tokom 2012. godine registrovano je 212 krivičnih dela nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Nadležnim tužiocima podneto je 150 krivičnih prijava protiv 179 osoba (167 muškaraca, osam žena i četvoro maloletnika).

Prošle godine registrovano je 313 ovakvih krivičnih djela, a podneta je 241 krivična prijava protiv 257 osoba, kazala je Tamara Popović, savjetnica za medije u Upravi policije.

I mada je broj podnetih krivičnih prijava veliki, zabrinjava podatak da je gotovo duplo više oružja zaplijenjeno u prethodne dvije godine.

Kako pišu Novosti, tokom prošle godine policija je od građana, po raznim osnovama, oduzela 820 komada oružja, od čega 411 vatrenog i 409 komada ostalog. Godinu ranije oduzeto je 627 komada oružja.

Ono što je svakom jasno, pa i nadležnima, jeste da je odnos broja dozvola za posjedovanje oružja i broja komada oružja kod crnogorskih građana i te kako nesrazmeran. Dijelom se Crnogorci „vade“ na tradiciju, jer su vazda „ljubili oružje“, dijelom krive ratove devedesetih zbog kojih je gotovo svaka kuća tih godina bila do zuba naoružana.

Svakako mora biti i odgovornosti institucija koje, zasada, ne uspevaju da pronađu adekvatan model kako bi građanima onemogućile naoružavanje. U najvećem broju ubistava, kojih je nažalost previše, pucano je iz nelegalnog oružja.

Kako je to utvrđeno zakonom, policija prijave podnosi nadležnom tužiocu koji odlučuje o podizanju optužnice. Većina slučajeva završi na sudu čije odluke teško da mogu zastrašiti građane. Dio optuženih bude oslobođen krivice, dio novčano kažnjen, a tek mali je broj onih koji su zbog nošenja oružja kažnjeni zatvorom. Većina izrečenih zatvorskih kazni na granici je minimalne, od svega 30 dana robije, mada je maksimalna za ovo djelo čak tri godine.