I ovoga puta podjele su ostale iste, između SAD i drugih zapadnih zemalja, s jedne, i Rusije s druge strane.
Ruski ambasador u UN Vitalij Čurkin je na sjednici izjavio da je svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič zvanično zatražio od predsjednika Rusije Vladimira Putina da rasporedi ruske snage da bi se ponovo uspostavio red i zakon u Ukrajini.
Čurkin je precizirao da je Janukovič Putinu uputio pismo s tim zahtevom. "Pod uticajem zapadnih zemalja, dešavaju se otvorene akcije terora i nasilja. Ljudi su proganjani zbog jezika i iz političkih razloga", citirao je Čurkin Janukovičevo pismo upućenog Putinu.
U pismu se navodi da se iz prethodno navedenih razloga Janukovič odlučio da zatraži od Putina da "upotrebi oružane snage Ruske Federacije radi uspostavljanja mira, zakona i reda, stabilnosti i radi odbrane ukrajinskog naroda", prenijele su agencije. Čurkin je potom podigao kopiju Janukovičevog pisma, datiranog 1. marta, tako da su i ostali mogli da ga vide.
Cilj Rusije nije da vrati Janukoviča na vlast, kazao je Čurkin, ali i dodao da je Janukovič i dalje legitimni predsjednik Ukrajine o čijoj sudbini treba da odluči ukrajinski narod. Čurkin je ocijenio i da je Ukrajina na ivici građanskog rata i dodao da je zapadna oblast bivše sovjetske republike u rukama "naoružanih ekstremista", prenijela je Ansa. On je istakao da su akcije Rusije u Ukrajini legitimne.
Ambasadorka SAD u UN Samanta Pauer kritikovala je akcije ruske vojske u regionu Krima i rekla da one predstavljaju kršenje međunarodnog prava. Takođe je odbacila ruske tvrdnje da su etnički Rusi u Ukrajini u opasnosti.
"Rusija ima svako pravo da želi da su stvari u Ukrajini ispale drugačije. Ali nema pravo da izražava nezadovoljstvo korišćenjem vojne sile ili pokušavajući da ubjedi svjetsku zajednicu da je gore dolje, a da je crno bijelo", istakla je Pauer.
Na tu opasku je reagovao Čurkin koji je konstatovao da je Pauer, po svemu sudeći, dobila sve informacije o Ukrajini "od američke televizije". Pauer je kazala i da su u ponedjeljak ruski borbeni avioni ušli u ukrajinski vazdušni prostor.
"Ruska vojna akcija je kršenje međunarodnog prava. Ruske vojne baze u Ukrajini su sigurne. Mobilizacija ruske vojske je odgovor na jednu imaginarnu prijetnju. Vojna akcija ne može biti opravdana na osnovu prijetnji koje nisu upućene niti sprovedene. Rusija treba direktno da se poveže s vlastima Ukrajine", naglasila je Pauer.
Ona je poručila i da u Ukrajinu treba poslati tim posmatrača za zaštitu ljudskih prava i pozvala Rusiju da "momentalno povuče" vojsku koju je angažovala.
Ukrajinski ambasador u UN Jurij Sergejev je na sjednici rekao da je Rusija od prošle nedjelje rasporedila oko 16.000 vojnika u oblasti Krim. "Od 24. februara, oko 16.000 ruskih vojnika je iz susjedne teritorije Ruske Federacije raspoređeno na Krimu vojnim brodovima, helikopterima i teretnim avionima", rekao je Sergejev.
Stalni predstavnik Kine u UN osudio je poslednje nasilje u Ukrajini i pozvao sve strane da poštuju ljudska prava svakog čovjeka, dok su ambasadori Britanije i Francuske ocijenili da Rusija, pozivajući se na prijetnje Rusima u toj zemlji, traži opravdanje za vojnu intervenciju, kao što se dešavalo i u prošlosti.
Ambasador Francuske u UN Žerar Aro, ocijenio je da ga događaji u Ukrajini podsećaju na invaziju SSSR-a na Čehoslovačku 1968. godine.
"Slušamo glas prošlosti. Imao sam 15 godina kada su sovjetske trupe ušle u Čehoslovačku. Bilo je to uz isto opravdanje. Kao da se Rusija vraća svojim starim duhovima, igrajući zastarjelu ulogu na jedan staromodni način", ocijenio je Aro.
Ambasador Britanije Lajal Grant nazvao je poteze Rusije kršenjem međunarodnog prava, dodajući da su tvrdnje te zemlje izmišljene, kako bi se opravdala vojna akcija u Ukrajini. "Nije ovo 1968. niti 1956. godina", poručio je Grant u SB UN. Grat je, takođe, nazvao pismo svrgnutog ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča Vladimiru Putinu besmislenim.
"Govorimo o bivšem lideru koji je napustio svoj položaj, svoj grad i svoju zemlju, čija je korumpirana vlada dovela njegovu državu do icive ekonomske katastrofe, koji je gušio antivladine proteste, što je dovelo do smrti 80 ljudi", poručio je Grant.
Savet bezbednosti UN sastao se u petak i subotu, ali ni tada nisu preduzete nikakve formalne radnje.
