Ribentrop i Molotov su u ime Hitlera i Staljina a na opšte razočarenje čitave Kominterne potpisali pakt o međusobnom nenapadanju Njemačke i Sovjetskog Saveza, ali to nije moglo da spriječi vođu Trećeg rajha da prvom prilikom sporazum prekrši i napadne državu sa kojom je samo dvije godine ranije tako slasno podijelio poljski kolač.
Postoji staro rusko strahovanje da će ogromna masa Kineza jednoga dana pohrliti na njihov istok i okupirati ga pukom silinom svoga mnoštva. Da Kremlj nije potpuno načisto oko toga šta da misli dokazuje i odluka od prije nekoliko godina da se dva nova nosača helikoptera klase Mistral stave u službu Pacifičke flote.
To što je Kina stidljivo podržala Moskvu u krimskoj krizi, to što su dio Šangajske organizacije za saradnju (tzv. Šangajski pakt), to što su dio BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika), sve to ništa na kraju krajeva ne znači: Vladivostok je od Moskve udaljen koliko i Njujork od Berlina, a od Pekinga…
Pogled na centar Vladivostoka i Zlatni rog, Rusija
Sa jedne strane u ruskom Dalekoistočnom federalnom distriktu živi šest miliona ljudi, u Sibirskom federalnom distriktu 20, a sa zbijene kineske strane granice 111 miliona. Rusi u pozadini imaju još samo 115 miliona, dok Kinezi imaju 1,3 milijarde. Treba imati i u vidu da su ruske regije sjeverno od rijeke Amur i istočno od kineskih provincija Đilin i Hejlungđang skoro 200 godina smatrane kineskim teritorijama po Nerčinskom sporazumu, prije nego što su Rusi 1860. prekršili dogovor i anektirali ih. Kao da sve to nije dovoljno, mnoge od etničkih republika u sastavu RF o kojima smo pisali a koje bi mogle da slijede put Krima nalaze se upravo u ova dva distrikta.
Ukratko, Rusija sa jedne strane ima ogromno prostranstvo ali ne i ljude na njemu, dok na drugoj strani granice Kina ima višak stanovništva na jako maloj površini, piše Telegraf.
Premda to samo po sebi ne mora ništa da znači, sirovinama bogata ruska sjeverna Azija preduzimljivim i uvijek na pokret spremnim Kinezima nudi obilje privrednih mogućnosti, zbog čega ogroman broj njih što legalno što nelegalno već naseljava ove krajeve Ruske Federacije. Procjena iz 2009. godine je bila da ih ima oko pola miliona, ali sada je ta cifra svakako višestruko veća.
Kula u Harbinu, Kina, blizu granice sa Rusijom.
Kinezi su u ruski Daleki Istok i Sibir 2010. godine investirali tri milijarde dolara, što je tri puta više nego što su sami Rusi uložili u svoje sopstvene regione. Sa jedne strane granice, ruske, sve je u stanju raspadanja, dok sa druge strane niču gradovi koji noću blješte; neki Rusi ih zovu potemkinova sela, ali ako i jesu onda Kinezi njima šalju više nego jasnu poruku.
Trgovinska razmjena između ove dvije zemlje ide na preko 70 milijardi dolara godišnje: Rusi uglavnom kupuju jeftine proizvode, prodaju sirovine poput nafte, gasa, metala, uglja i drveta. Tradicionalno veliki ruski izvoz oružja Kini jenjava u posljednje vrijeme pošto Peking razvija svoje sopstveno sofisticirano naoružanje, a pritom i kopira rusko. Primjera radi, Su-27 Kinezi proizvode kao J-11, a Su-33 kao J-15, zbog čega su Rusi ogorčeni.
Veliko je pitanje u kom će se pravcu razvijati veze između dva azijska giganta, ali nijedan scenario nije nemoguć. Možda će biti veliki saveznici, a možda Kinezi samo čekaju povoljan trenutak da promijene stranu. Ponajviše zbog toga što su Kini ekonomske i bezbjednosne veze sa SAD i Evropom važnije nego one sa Rusijom, jer gro njihovog izvoza ide na Zapad; ako budu mogli besplatno da uzmu ono što im Rusi danas skupo prodaju, pitanje je koliko će ovaj savez trajati.
