Te mjere bi, prema riječima Džona Kerija, uslijedile kao odgovor na održavanje referenduma o pripajanju Krima Rusiji, zavisno od toga kako zvanična Moskva bude reagovala na taj referendum. 

Keri, koji sutra putuje u London na sastanak sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovim u ukrajinskoj krizi, rekao je članovima komiteta za aproprijaciju američkog Senata da će Moskva nesumnjivo na neki način odgovoriti na rezultate referenduma na Krimu, prenio je B92.

"Ukoliko ne bude pokazatelja da je moguć napredak u razrješenju ove krize, EU i SAD bi u ponedjeljak mogle da preduzmu niz veoma ozbiljnih mjera", rekao je Keri i dodao: "Mi ne želimo da budemo stavljeni u poziciju da moramo to da uradimo. Mi želimo da se poštuje suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine." 

"S obzirom na okolnosti, mislim da nema mnogo mjesta za sumnju kakav će biti ishod referenduma" na poluostrvu Krimu, koji ima istorijske veze sa Rusijom, naveo je američki državni sekretar. 

"To se ne dovodi u pitanje. Pravo pitanje je da li je Rusija spremna da iznadje način da pregovara sa Ukrajinom, sa kontakt grupom, sa državama uključenim u ovaj spor, kako bi ovaj problem bio riješen na način koji poštuje legitimne interese tako da se ne krši medjunarodni zakon", naveo je Keri. 

On je u obraćanju senatorima izneo procjenu da se na Krimu trenutno nalazi oko 20.000 ruskih vojnika, što je ipak manje od 25.000, koliko je dopušteno u skladu sa sporazumom Kijeva i Moskve o ruskim bazama na ukrajinskoj teritoriji. 

Keri je istakao i da Rusija trenutno "ne raspolaže neophodnim sredstvima da bi mogla da osvoji Ukrajinu", iako je priznao da bi to moglo da se promijeni u budućnosti.