"Ljudi će biti efikasniji zahvaljući lijekovima koji poboljšavaju koncentraciju, memoriju, pa čak i inteligenciju. Živećemo u prosjeku po 100 godina a možda ćemo imati po nekoliko supružnika za različite faze našeg života", neka su od predviđanja vodećih ekonomista objavljenih u knjizi Ignacia Palasiosa-Herta "Kroz sto godina", piše Fajnešel Tajms.

Prema viđenju pojedinih ekonomskih stručnjaka, život ljudi za 100 godina ličiće na naučno-fantastične filmove Ja, Robot ili Matriks. "Živećemo u najgorem snu o jednoj ekonomiji, roboti će preuzeti u potpunosti proizvodnju, čak i samu proizvodnju robota", predviđa Robert Solou, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1987.

"Interakcija licem u lice će biti sve manje potrebna zbog tehnološkog razvoja. Realna fizička blizina biće neophodna jedino radi seksualnog iskustva", procjenjuje ekonomista Alvin Rot sa univerziteta iz Stanforda. Većina ekonomista smatra da će biti neophodno mnogo napora kako bi se usporilo globalno zagrijavanje.

U tom pogledu je najpesimističniji američki ekonomista Angus Deatin koji smatra da će se ljudi suočiti sa velikim patnjama i razaranjima usled klimatskih promjena prije nego što shvate neophodnost da preduzmu nešto u tom pogledu.

Pojedini ekonomisti klimatsko zagrijavanje vide kao priliku za otvaranje plovnih puteva Arktičkim okeanom ili za razvijanje poljoprivrede u Sibiru.

Španski ekonomista Andreu Mas-Kolel je najoptimističniji u svojim predviđanjima, smatrajući da će se ljudi postepeno navikavati i prilagoditi na nove klimatske uslove na Zemlji, i da će za 100 godina uspjeti da u potpunosti eliminišu siromaštvo u svijetu.