Najveći broj njih živi u SAD, Njemačkoj i Japanu. Globalno, bogataši „drže“ 27,7 biliona dolara. Od toga je čak 83 procenta pohranjeno u ove tri zemlje.

Privlačenje intelektualnog kapitala iz svijeta, uz raznovrsnost američke ekonomije, glavni je „recept“ bogatstva u SAD, gdje živi najveći broj, 65.505, ultrabogatih. Većina njihovog bogatstva je koncentrisana u prvoj generaciji i kontroliše ga porodica. Tehnologija, finansije i posebno hedž fondovi, glavni su izvor njihovog imetka.

U Njemačkoj, gdje živi oko 58.000 bogatih, najveći dio imetka stiže im od izvoza. Njemačka je treći najveći svjetski izvoznik, sa tendencijom da se probije na drugo mjesto. Za razliku od SAD, u Njemačkoj se bogatstvo stiče sporije, a Njemci su i bolje štediše. Jedna od najbogatijih Njemica je Suzan Klaten, sa 14,3 milijarde dolara, koji joj stižu iz udjela u BMV-u.

Japan, uprkos usporenom rastu, sa 14.270 imućnih ostaje treće najveće stanište bogataša, jer su Japanci okrenuti kešu, i zato manje izloženi tržišnim potresima. Jedan od najbogatijih je Tadaši Janai, osnivač globalnog lanca odeće „Uniklo“.

Taj poredak, međutim, ubrzano se mijenja. Kineski BDP i dalje raste mnogo brže nego u razvijenim ekonomijama, pa se procjenjuje da će do 2017. godine biti više milijardera u Kini nego u cieloj Evropi, a do 2025. i više nego u SAD. Trenutno ih je u Kini 10.675.

(Večernje novosti)