Ovaj dan obilježava se od 1971. godine, kada je Generalna skupština Evropske poljoprivredne konfederacije donijela odluku da dan prolećne ravnodnevnice na sjevernoj, odnosno jesenje ravnodnevnice na južnoj Zemljinoj hemisferi bude posvećen šumama.
Cilj je bio da se ukaže na značaj šuma i njihov uticaj na opstanak čovječanstva, jer neposredna i najveća korist od šuma je što su one fabrika kiseonika. One danas pokrivaju nešto više od 30 odsto ukupnih kopnenih površina Zemlje- prostiru se na oko četiri milijarde hektara.
Neplanskim sječenjem šume čojvek ugrožava prirodu i prema procenama stručnjaka godišnje nesane oko 16 miliona hektara šuma na svijetu.
Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene sa štetnim posledicama, među kojima su prvenstveno promjene zemljišta i klime, a s tim u vezi i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.
