Đukanović će, kako prenosi Pobjeda, posebno ukazati na značaj integracije Crne Gore i regiona u evroatlantske strukture, održavanja perspektive članstva živom, posebno u kontekstu aktuelnih kriza, radi dugoročne stabilizacije zemalja regiona i procesa demokratizacije.

Briselski forum je godišnji sastanak na visokom nivou na kojem se po principu Čatam hausa (Chatham House) vode razgovori o globalnim izazovima današnjice sa kojima se suočavaju zemlje sa obje strane Atlantika. U organizaciji njemačkog Maršalovog fonda iz SAD, forum tradicionalno okuplja najuticajnije političare iz Evrope i Sjeverne Amerike, šefove država i vlada, visoke zvaničnike institucija i država članica EU, zvaničnike kabineta SAD, predstavnike Kongresa, parlamentarce, kao i intelektualnu i poslovnu elitu, akademike i predstavnike medija.

Teme ovogodišnjeg, devetog Briselskog foruma odnose se na ključna bezbjednosna pitanja i izazove: svijet, Evropa i NATO u tranziciji, zatim da li je prošlost Evrope budućnost Azije, da li će rastuće svjetske ekonomije ikada postati ekonomske sile, veza Kine i Pakistana, da li Evropa može ponovo ući u fazu rasta, sudbina Sirije nakon tri godine, kako postići da radna snaga radi, energetski trendovi i tranzicije u Evropi, globalne energetske tranzicije i ekonomske konkurentnosti...

Na forumu će, između ostalih, učestvovati Herman van Rompej, predsjedavajući Savjeta EU, generalni sekretar NATOa Anders Fog Rasmusen, Ketrin Ešton, potpredsjednica EK i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost...

Bilateralni sastanci

Premijer Đukanović imaće, na marginama foruma, više bilateralnih susreta, što će, kako je saopšteno iz Vlade, biti prilika da predstavi rezultate koje Crna Gora ostvaruje u procesu evropskih i evroatlantskih integracija, regionalne saradnje, sprovođenju ukupnih reformi, ekonomskoj politici i privlačenju stranih direktnih investicija. U procesu evropske integracije, akcenat će biti na otvorenim poglavljima, posebno 23 i 24, kao i na poglavljima čije se otvaranje planira uskoro.

"Briselski forum predstavljaće odličan okvir za dalje prezentovanje rezultata i očekivanja Crne Gore u evroatlantskim integracijama u 2014. u susret sljedećem samitu NATO -a, u prvom redu kontinuiteta uspješne implementacije MAP ciklusa, reformi u četiri ključne oblasti: obavještajni sektor, vladavina prava, sektor odbrane i jačanje javne podrške, kao i doprinosa savezničkim naporima u Avganistanu i nakon prestanka misije ISAF 2014. Crna Gora će se još jednom založiti da se svaka zemlja u napretku ka NATO i EU ocjenjuje individualno, u skladu sa ostvarenim rezultatima", istakli su iz Vlade.

Đukanović će u utorak 25. marta učestvovati na sastanku Sjevernoatlantskog savjeta (NAC). To je u ovom momentu, kako je rečeno Pobjedi iz Vlade, od posebne važnosti, imajući u vidu očekivanja Crne Gore da se na Samitu NATO u Ujedinjenom Kraljevstvu, ukoliko se bude bavio proširenjem, razmatra njena spremnost za članstvo.

"Procjena našeg napretka u ispunjavanju uslova za članstvo u NATO biće razmatrana na Ministarskom sastanku NATO krajem juna, na osnovu Izvještaja o implementaciji četvrtog Godišnjeg nacionalnog programa Crne Gore koji će sačinti eksperti NATO, nakon njihove posjete Crnoj Gori, od čega će zavisiti i to da li će proširenje i eventualni poziv Crnoj Gori biti na agendi Samita. Iz tog razloga, od ključnog je značaja da Crna Gora kroz dalju komunikaciju sa NATO predstavi jasne rezultate reformi i punu posvećenost ispunjavanju svih uslova za članstvo, iako finalna odluka o prijemu u NATO ne zavisi samo od nas, već i od okolnosti i viđenja dinamike proširenja zemalja članica", saopšteno je Vlade.

Fokus na ključnim reformama

Najavljeno je da će se premijer u svom obraćanju fokusirati prvenstveno na napredak koji je postignut u ključnim reformskim oblastima iz procesa MAP, u periodu od njegovog učešća na NAC-u u martu prošle godine do danas, kao i na glavne izazove sa kojima se Crna Gora suočava u procesu integracija.

Premijer će dati osvrt na postignuti napredak i spremnost Crne Gore da nastavi pozitivan trend ispunjavanja neophodnih kriterijuma za članstvo u domenu četiri ključne oblasti (vladavina prava, reforma vojno-odbrambenog sektora, reforma sektora bezbjednosti i jačanje podrške javnosti) i izraziti očekivanje da će NATO naše napore adekvatno vrednovati na predstojećem samitu. Đukanović će upoznati saveznike o crnogorskom konstruktivnom djelovanju u regionu koji je značajan za stabilnost i njegovu dalju integraciju u EU kao i o aktivnom učešću Crne Gore u regionalnim inicijativama radi jačanja dobrosusjedskih odnosa i saradnje.

Đukanović će govoriti i o angažovanju Crne Gore u Avganistanu, i, kako je najavljeno, naglasiti da smo nastavili razvoj operativnih kapaciteta za NATO vođene misije i druge multinacionalne operacije, kao izvršavanje zadataka odbrane Crne Gore.

Sjevernoatlantski savjet (NAC) je, podsjetimo, glavni politički organ odlučivanja u NATO-u koji predstavlja forum za konsultacije među državama članicama o svim pitanjima koja utiču na mir i bezbjednost i gdje sve države članice NATO imaju svog predstavnika. NAC se sastaje mnogo češće od drugih tijela u okviru NATO-a i pokriva širi spektar tema, onoliko širok koliko to zemlje članice žele, i zbog toga predstavlja glavno tijelo odlučivanja NATO-a. Premijer Milo Đukanović učešće na sastanku NAC-a iskoristiće i za bilateralni susret sa generalnim sekretarom NATO -a Andersom Fog Rasmusenom.

Đukanović u ponedjeljak u Luksemburgu

Premijer će u ponedjeljak, 24. marta, boraviti u zvaničnoj posjeti Velikom Vojvodstvu Luksemburga, na poziv predsjednika Vlade Velikog Vojvodstva Luksemburga Ksavije Betela.

Đukanović će se sastati i sa ostalim visokim zvaničnicima Velikog Vojvodstva Luksemburga velikim vojvodom Anrijem, predsjednikom parlamenta Marsom di Bartolomemom, članovima Odbora za vanjske poslove, kao i sa ministrom vanjskih i evropskih poslova, Žanom Aselbornom. Iz Vlade ukazuju da je posjeta predsjednika Vlade Velikom Vojvodstvu Luksemburga prilika da se utvrde smjernice za dalje produbljivanje saradnje Crne Gore i Velikog Vojvodstva Luksemburga, i definišu prioritetne oblasti i projekti od zajedničkog interesa za saradnju u predstojećem periodu. Ujedno, posjeta je prilika za obezbjeđivanje dalje podrške Velikog Vojvodstva Luksemburga integraciji Crne Gore u Evropsku uniju i NATO, kao i konkretne pomoći kroz prenos iskustva u ovim procesima.

"Crna Gora i Veliko Vojvodstvo Luksemburg imaju tradicionalno dobre političke i druge odnose. Crna Gora je veoma zainteresovana za dalje učvršćivanje međudržavnih veza, te za punu valorizaciju potencijala za saradnju, naročito u domenu ekonomije, s obzirom na to da je Luksemburg najrazvijenija članica EU i jedna od najrazvijenijih država svijeta. Istovremeno, Luksemburg je, kao jedna od najmanjih evropskih država prepoznat zagovornik evropske i evroatlantske integracije i model za regionalnu saradnju i otvorenost, što se, između ostalog, danas očituje i kroz činjenicu da 43 odsto populacije čine stranci, među kojima i oko deset hiljada iseljenika iz Crne Gore. Saradnja sa Luksemburgom na planu evropskih i evroatlantskih integracija je od izuzetnog značaja, posebno imajući u vidu dosadašnju podršku te zemlje ovim integracijama Crne Gore", saopšteno je iz Vlade.

Podsjećaju da je od 2001. do 2009. godine, Vlada Luksemburga za razvojne projekte realizovane pretežno u opštinama na sjeveru Crne Gore, donirala više od 20 miliona eura. (rtcg.me)