Iz te NVO su, povodom Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava koji se obilježava 24. marta, istakli da su svi dijelovi crnogorskog društva dužni da neprestano i posvećeno rade na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih i procesuiranju odgovornih za zločine.

"Ratovi koji su tokom 90-ih godina vođeni na prostorima bivše Jugoslavije ostavili su za sobom na stotine hiljada žrtava, i milione onih koji su postali izbjeglice ili interno raseljena lica. Na žalost, utvrđivanje činjenica o ovim događajima ide nevoljno od strane nadležnih institucija, koje još uvijek ne pokazuju punu spremnosti da se sa tim suoče, iako je to njihova zakonska, ali i moralna obaveza", saopštila je saradnica na programima Tamara Milaš, prenosi RTCG.

Podsjeća kako zvanična statistika pokazuje da se više od 12 000 ljudi vodi kao nestalo, 423.000 izbjeglica i raseljenih lica još uvijek ne mogu da se vrate u svoje domove, a oko 20 000 ljudi su još apatridi ili im prijeti opasnost da to postanu.

"Pored toga, najmanje 20.000 žena koje su bile izložene seksualnom nasilju u ratu još nije dobilo adekvatnu podršku, što u kombinaciji sa nekažnjivošću za ratne zločine, ometa pomirenje i ugrožava potpuno uživanje ljudskih prava, demokratije i vladavine zakona", istakla je Milaš.

Ratni zločini, kako navodi ona, ne zastarjevaju, "ali odlaganje njihovog procesuiranja ili obesmišljavanje procesa predstavlja dodatno gaženje po dostojanstvu žrtava".

"Crnogorsko tužilaštvo u ovom dijelu bilježi nedopustivo loš učinak, zbog čega se ovo pitanje, poslije mnogo godina našlo i u posljednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore. Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva 24. mart je još jedno podsjećanje da država treba da procesuira kršenja ljudskih prava u prošlosti i da efikasnije radi na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih. Tako ona može dati svoj doprinos kulturi sjećanja i suosjećanja", poručila je Milaš