"Propalim privatizacijama u proteklom periodu, samo u industrijskoj zoni ugašeno je 12 velikih preduzeća u kojima je radilo blizu 10 hiljada radnika. Bjelopoljci koji su nekada radili u tim fabrikama i hranili svoje porodice, danas na rubu egzistencije i uglavnom svoja prava traže štrajkovima na ulici ili kao nezaposleni primaju simbolične nadoknade.
Stepen sve prisutnijeg siromaštva u gradu na Limu najbolje oslikava podatak da je u 2012 god 24% ukupnog stavništva primalo različite oblike socijalnih davanja. Kada se tome doda da je prosječna zarada u Bijelom Polju među najnižim u državi, onda je lako je razumjeti sve one koji napuštaju grad, a u zadnjih deset godina otišlo ih je više od 5 hiljada. Za ovako tešku ekonomsku situaciju u Bijelom Polju odgovornost je na lokalnoj vlasti i Vladi Crne Gore, kategoričan je Srdanović.
SMJENA VLASTI JE PRVA FAZA OPORAVKA
Naš sagovornik zna koji je put do oporavka grada na Limu.
"Stoga prvi korak u oporavku grada biće demokratska smjena vlasti,koja je iscrpila sve kapacitete i pokazala koliko i šta može u pogledu stvaranja uslova za dobrobit svih građana.
Da bi pokrenuli privredu potrebno je, prije svega, da država u saradnji sa lokalnom upravom stimulišu postojeće privredne subjekte direktno ili subvenicijama čime bi se omogućilo njihovo stabilno poslovanje. Zatim,obezbjediti uslove za izradu investicionih projekata u oblasti prerađivačke industrije, uvesti poreske olakšice za buduće investitore za period 3-5 godina i time stvorili uslovi za dugoročno zapošljavanje i sigurniju egzistenciju građana Bijelog Polja", jasan je Srdanović.
PROBLEMI LOKALNOG BUDŽETA
Finasijska nestabilnost lokalne uprave je jako izražena godina,a ostvarivanje budžeta od oko 10,5 miliona moguće je samo uz pomoć egalizacionog fonda ,iz koga je u 2013. godine Bijelom Polju uplaćeno 4,5 miliona eura.
"Državna revizorska institucija je revizijom Završnog računa budžeta OpštineBijelo Polje za 2012. godinu utvrdila da sadrži niz materijalnih grešaka koje se odnose na prekoračenje po pojedinim izdacima, a najvećim dijelom na izdatku otplata dugova u visini od 37,65 %. Simptomatično je da je u 2013.godini prekoračenje po istoj stavci iznosilo nevjerovatnih 270 % (umjesto planiranih 1,1 miliona eura izdvojeno je 2,7 miliona), što znači da bi osim DRI, još neki državni organ trebao da bavi ovim problemom jer se nameće zaključak da su visina i porijeklo bjelopoljskih dugova partijska tajna DPS-a.
Da bi se konačno prestalo sa ovakvom praksom potrebno je prestati sačiniti analizu trenutnog stanja i izvršiti racionalizaciju troskova kroz smanjenje glomazne administracije kao I kroz selekciju I umanjenje pojedinih stavki transfera. Boljom i profesionalnijom organizacijom omogućiće se adekvatnije punjenje budžeta i njegovo realno planiranje. Na taj način će se steći uslovi za poštovanje Zakona o finansiranju lokalne uprave koji nalaže da se tekući rashodi budžeta finansiraju iz tekućih prihoda, a ne iz kapitalnog budžeta", jasan je naš sagovornik.
STIMULISATI POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU
Razvoj sektora poljoprivrede je preduslov razvoja Bijelog Polja, ali ne deklarativno kako je to sada slučaj već planski i sistematično.
"Neophodno je stimulisati poljoprivrednu proizvodnju ,ali ne na način kako je lokalna vlast to činila pred prošle lokalne izbore garantujući kod komercijalnih banaka svojim aktivistima za tzv.poljoprivredne kredite. Subvencije za proizvodnju koja ima poseban lokalni interes, poreske olakšice, edukacija poljoprivrednih proizvodjača I organizovan otkup su samo neke od mjera koje se moraju sprovesti ukoliko se želi iskoristiti prirodni potencijali bjelopoljske opštine i poljoprivreda učiniti stubom razvoja ovog kraja.
PozitivnaCrna Gora razvoj poljoprivrede vidi u formiranju poljoprivrednih kombinata, koji bi uz stručan i profesionalan kadar bili organizovani kao akcionarska društva čiji bi većinski vlasnik u početnoj fazi bila lokalna uprava. Investicije bi se realizovale kroz privatno-javno partnerstvo kako bi pored ekonomskog imala pozitivan uticaj i na demografska kretanja", zaključio je Srdanović.
