Poslanica Jonica je rekla da su najbolji svjedoci značaja ovog prava građani bivše Jugoslavije, jer su na svojim primjerima naučili kako administrativni problemi mogu da naprave pakao od života.

Jonica je podjsetila koliko su oni imali problema "tražeći mjesto u bivšoj Jugoslaviji gdje su upisani kao državljani. To je često bilo mjesto gdje su živjeli godinu, ili dvije, ili mjesto gdje nikad nisu živjeli, ali su im tamo rođeni otac ili djed".

Crna Gora je ratifikovala Evropsku konvenciju o državljanstvu, ali je stavila rezerve na član 16 koji, posalnica SNP-a smatra najvažnijim članom Konvencije kada su u pitanju problemi naših građana, i kako je rekla, SNP se protivila stavljanju te rezerve.

Jonica je istakla da se SNP godinama zalaže za rješavanje problema sa kojima se suočavaju građani zbog rigidnog Zakona o državljanstvu, tražeći da zakon bude takav da se njime rješavaju problemi građana, a ne da se stvaraju.

"Na predlog SNP-a 2011. godine, izmjenama Zakona obezbijeđene su neke olakšice. Na osnovu njih, značajan broj građana Crne Gore dobio je državljanstvo po olakšanim uslovima, ali tada je rok za podnošenje zahtjeva bio kratak i olakšice nisu obuhvatile sve kategorije koje su trebale biti uključene.

Zato smo prije mjesec dana ponovo predložili izmjene Zakona o državljanstvu čija rješenja obuhvataju upravo ciljeve naglašene u ovoj Rezoluciji. Nadam se da će usvajanje ove Rezolucije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope pomoći da ubijedimo predstavnike ostalih partija da podrže naš predlog" kazala je poslanica Socijalističke narodne partije, Snežana Jonica.

Ona se slaže da djeca treba da imaju državljanstvo oba roditelja i takvu je, kako je rekla, "inicijativu imala u crnogorskom parlamentu, jer po važećem zakonu u Crnoj Gori djeca rođena van Crne Gore, čiji je jedan roditelj državljanin Crne Gore, a drugi roditelj državljanin neke druge države, mogu dobiti crnogorsko državljanstvo samo ako se odreknu od državljanstva drugog roditelja".

 Jonica je iznijelan i pitanje problema državljanstva osoba koje imaju jedan dan ili jednu godinu više od 18 godina.

"Oni su djeca njihovih roditelja, ali nisu djeca u smislu zakona i ne mogu koristiti pravo na državljanstvo oba roditelja, jer po našem zakonu pojam „dijete“ odnosi se na lica mlađa od 18 godina."

Iako smatra dobrom preporuku da bračni partneri treba da imaju državljanstvo drugog partnera bez odricanja od svog, Jonica ističe da države svojim zakonima i rokovima koje propišu mogu obesmisliti ovu preporuku kao na primjer, Crna Gora traži 5 godina zakonitog boravka i 3 godine braka što u velikoj mjeri obesmišljava cilj ove preporuke.

Preporuku da trajanje prebivališta koje je uslov za dobijanje državljanstva ne treba da bude duže od 5 godina,posalnica SNP-a smatra veoma važnom ali napominje da se otvara dilema šta u stvari znači taj rezidencijalni uslov.

"Građani Crne Gore koji su došli u Crnu Goru kao izbjeglice iz Hrvatske, Bosne ili s Kosova prilikom aplikacije za državljanstvo, treba da prilože i neka dokumenta koja se dobijaju u matičnoj državi, a oni nemaju nijedan važeći dokument kojim će preći granicu da bi otišli po ta dokumenta.

S druge strane, ako uzmu pasoš ili ličnu kartu u matičnoj državi kako bi imali bilo koji važeći dokument do rješavanja statusa u Crnoj Gori, Crna Gora smatra da su prekinuli zakoniti boravak u njoj i tako gube pravo na državljanstvo" istakla je Jonica.

Ona je posebno podržala član 6 Rezolucije u kojem se kaže da države ne treba da zahtjevaju otpust iz matičnog državljanstva kao uslov za dobijanje njihovog.

Na kraju svog izlaganja,Jonica je izrazila nadu da će joj ova preporuka pomoći da ubijedi kolege u Crnoj Gori i da zajedno urade isto, promjenom Zakona. Ona je takođe izrazila podršku ponovnom formiranju ekspertskog komiteta za državljanstvo zaključivši da su izvjestioci napravili odličan posao.