Kako je Rojtersu rekao visoki malezijski zvaničnik, preliminarna istraga započela je u trenutku povećanih tenzija između civilnih i vojnih vlasti oko pitanja ko snosi veću odgovornost za prvobitnu konfuziju i greške koje su dovele do jednonedeljne potrage za avionom - u pogrešnom okeanu.
"Istražujemo šta se dešavalo
u tom trenutku i ne mogu da kažem ništa više od toga, jer uključeni su i
vojska i vlada", rekao je taj neimenovani zvaničnik.
U
intervjuu Rojtersu prošlog vikenda, izvršni direktor Malezija erlanjza
(Malaysia Airlines) Ahmed Jahja rekao je da su unutrašnje istrage u
toku, iako je i on odbio da otkrije detalje.
Nejasno je i ko bi u vladi mogao biti nadležan za takve istrage.
Malezijska opoziciona koalicija zahtevala je pokretanje parlamentarne
istrage o događanjima na zemlji u prvih nekoliko sati posle nestanka
aviona, a vlasti su odgovorile da nikakva formalna istraga ne bi trebalo
da počne dok ne pronađu crnu kutiju "boinga 777", koji je nestao sa 227
putnika i 12 članova posade.
Malezija vjeruje da je avion pao u južni deo Indijskog okeana, pošto je namjerno preusmjeren sa rute Kuala Lumpur - Peking.
Kako proizilazi iz razgovora koji su obavljeni sa nekoliko nadležnih, u
kontroli letenja pretpostavili su da se avion okrenuo za povratak na
aerodrom u Maleziji zbog mehaničkih problema, kad je nestao sa civilnog
radara u 1.21 sat posle ponoći, po lokalnom vremenu.
Rojters
citira pet izvora, koji su želeli da ostanu anonimni, a koji su do sada
dali najdetaljniji uvid u dešavanja na zemlji u satima kad je avion
nestao.
"Prvobitna pretpostavka bila je da je avion promenio
pravac zbog mehaničkog problema ili, u najgorem scenariju, zato što se
srušio. Na tim mogućnostima smo radili", kaže izvor.
Vojni
zvaničnik kaže da je kontrola letenja oko dva sata posle ponoći
obavestila vojsku da je avion nestao. Standardna procedura je, kako
kaže, informisanje o takvoj stvari u roku od 15 minuta.
I drugi vojni izvor potvrđuje da je obaveštenje došlo "sporo", iako ne precizira kad.
Izvor iz civilne avijacije, međutim, tvrdi da je njihov odgovor bio u
skladu sa pravilima, ali nije rekao tačno vrijeme obavještavanja vojnih
vlasti.
Kad je vojska obavještena, vojni radar je registrovao
neidentifikovani avion koji je letio ka zapadu, preko poluostrvskog dela
Malezije.
Vojni radar je poslednji signal sa tog leta, koji je
mogao da bude MH370, zabilježio u 2.15, na poziciji 320 kilometara
sjeverozapadno od zapadne malezijske obalske države Penang.
Najviši vojni zvaničnici javno su govorili da borbeni avioni američke i
ruske proizvodnje, koji su stacionirani u vazdušnoj bazi u Penangu, nisu
poslati da presretnu avion, jer nije registrovan kao "neprijateljski".
"Kad smo obavješteni o situaciji, naši ljudi su proverili radar.
Primetili smo da postoji neoznačen avion, ali nismo mogli da potvrdimo
njegov identitet", kaže visoki vojni zvaničnik. Kako je objasnio, vojni
avion nisu podignuti, jer je na osnovu informacija od kontrole letenja i
odseka civilne avijacije zaključeno da avion možda ima mehaničke
probleme i da se možda vraća ka Penangu.
Kako navodi Rojters,
iako bi mrak otežavao tu akciju, vojni avioni mogli su da ga isprate bar
djelimično. Tako su u Grčkoj, 2005, dva aviona F16 ispratila let "Helios
ervejza" (Helios Airways), u kojem je bila 121 osoba, kad je izgubljen
kontakt kontrole letenja sa tim letom. Piloti F16 videli su prazno
pilotsko mjesto i kopilota koji je pao na kontrolnu tablu. Dekompresija
je tada onesvjestila i posadu i putnike, pa se avion, koji je neko vreme
letio na automatskom pilotu, zakucao u planinu kad je ostao bez goriva.
Sledeće otvoreno pitanje između malezijskih civilnih i vojnih vlasti je
da li je vojska zadržavala informacije do kojih je došla, o poziciji
aviona iznad poluostrva.
Dvojica civilnih zvaničnika kažu da je
vojna birokratija odlagala prosleđivanje te informacije, iako nisu
otkrili u kojem trenutku su podatke zapravo dobili. Zbog toga se, kažu,
gubilo dragocjeno vrijeme pretragom u Južnom kineskom moru.
Vladini izvori rekli su i da je premijer Nadžib Razak morao da "prisili"
vojsku da preda radarske podatke istražiteljima u prvoj nedelji posle
nestanka aviona.
Vojni izvori tvrde da nisu željeli da stvaraju konfuziju pre nego što potvrde podatke.