Djeca probaju duvan rano, najčešće sa 10, 11 ili 12 godina i to krišom, u krugu drugova. Sljedeća iskustva stiču se obično sa 14 do 16 godina.

Većina djece poslije prve "probe hrabrosti“ ostavlja cigaretu. Nažalost, nije mali broj onih koji poslije prve, probaju i drugu i vrlo brzo zapadnu u začarani krug zavisnosti.

Iako su nam usta puna priče o štetnosti upotrebe duvanskih proizvoda, čini se da malo šta preduzimamo kako bi sačuvali djecu od te pošasti. 

Prije svega, marketi i kiosci, koji u svojoj ponudi imaju duvanske proizvode, trebalo bi jasno da istaknu zabranu njihove prodaje osobama mlađim od 18 godina. U većini slučajeva tih upozorenja nema, a svoju punoljetnost mladi ne moraju da dokazuje kako bi zadovoljili potrebu za nikotinom.

S tim u vezi, tržišni inspektori su u 2013. godini izvršili 1.194 inspekcijska pregleda, kojim su obuhvaćeni maloprodajni objekti koji vrše promet duvanskih proizvoda.

U Crnogorskom društvu za borbu protiv raka CDPR u stalnoj su borbi sa vetrenjačama. Putem raznih predavanja u osnovnim i srednjim školama pokušavaju da smanje broj pušača među mlađom populacijom, ali se to pokazalo nedovoljnim da bi uspjeli u svojoj namjeri.

“Počeli smo prvi sa ovim predavanjima još prije 12 godina. Sad smo stopirali te akcije, jer od njih nije bilo velike koristi. Došli smo do zaključka da je jako problematično raditi sa tom djecom jer jedan dio njih ne interesuju činjenice o štetnosti pušenja. Imali smo čak i nekoliko sitnih ispada zbog kojih smo nerijetko napuštali predavanja”, kazao je za CDM sekretar CDPR-a Domagoj Žarković.

Mada ne postoje tačni podaci o broju pušača, niti su rađena istraživanja na tu temu, Žarković smatra da oko 30 odsto tinejdžera u Crnoj Gori konzumira duvan. 

“Svjetska istraživanja pokazuju da će jedno od desetoro djece koja su probala cigar u uzrastu od 10 do 12 godina sigurno nastaviti da puši. Već u osmom i devetom razredu raste broj pušača. Prevedeno u brojkama, od 30 učenika u odjeljenju od tri do pet konzumira duvan”, istakao je Žarković.

Situacija u srednjim školama je znatno ozbiljnija. Tećina srednjoškolaca puši i to više iz neobjašnjive želje za dokazivanjem, nego stvarne potrebe za nikotinom.

“Jedna trećina učenika puši, druga trećina nikada neće zapaliti cigaretu, a treća se lomi i mi se za nju borimo. Bio bi uspjeh kada bismo se zadržali na onih 30 odsto učenika koji puše i koji će vjerovatno pušiti dok ne shvate koliko im to škodi”, naglasio je Žarković.

A da bi se smanjio broj pušača, Žarković smatra da je potrebna jaka kampanja u koju bi se uključili ministarstva zdravlja i prosvjete i nevladine organizacije, prenosi CDM.

“Porodica je ključna u edukaciji, pa tek onda škole. Djeca treba da shvate da pušenje nije navika, nego zavisnost. Uvijek je lakše zapaliti prvu cigaretu, nego prestati pušiti. Zato treba da znanje koje su stekli o štetnosti upotrebe duvanskih proizvoda primijene u praksi”, poručio je Žarković.