Ovo je dobra vijest za Balkan, ali i dalje, zbog velikog broja lažnih azilanata, moramo biti na oprezu. Države moraju dati svoj maksimum, kako ne bi došli u opasnu zonu i rizikovaali da nam bude ukinut bezvizni režim.

Kako nam je saopšteno, nijedna država članica šengenskog prostora do sada nije zatražila aktiviranje mehanizma za privremeno ponovno uvođenje viza državama zapadnog Balkana.

“Crna Gora se ne nalazi na vrhu liste po broju zahtjeva za azil i samim tim joj ne prijeti ponovno uvođenje viza. No, države zapadnog Balkana moraju da daju svoj maksimum kada je u pitanju edukacija državljana i moraju da preduzmu sve moguće mjere kako bi se trend povećanja broja lažnih azilanata u državama šengenskog prostora zaustavio”, kaže izvor portala Kodex.

O mogućnosti ponovnog uvođenja viza bi se razmišljalo u slučaju znatnog i naglog porasta priseljenika koji zloupotrebljavaju bezvizni režim, povećanja broja neosnovanih molbi za azil i nepoštovanja ugovora o readmisiji.

“ Evropska komisija je ovlašćena da - na prijedlog jedne ili više država EU - na osnovu detaljnih ispitivanja stanja na terenu i uzimajući u obzir političke posledice koje bi ponovno uvođenje viznog režima imalo na odnose EU sa dotičnim državama - presudi da li se mehanizam suspenzije uvodi ili ne. Za sada nema zvaničnih informacija o tome da li je neka od država zapadnog Balkana u opasnosti od ponovnog uvođenja viza“, potvrdio nam je izvor u EK.

Da podsjetimo, Evropski parlament je u Strazburu je usvojio rezoluciju o uvođenju "zaštitnog mehanizma" koji Evropskoj komisiji daje pravo da režim EU bez viza za "šengenski prostor" ukine zapadnobalkanskim i drugim zemljama iz kojih bi naglo porastao broj lažnih azilanata ili bi došla u opasnost bezbjednost država Evropske unije. Primjenom mehanizma, zbog zloupotreba bezviznog režima , vize bi nekoj zemlji mogle biti privremeno ponovo uspostavljene na pola godine, s mogućnošću da se ta mjera produži za još devet mjeseci. Kao krajnju mjeru, ako ne bi bilo nikakve promjene, Evopska komisija bi, uz saglasnost većine članica EU, ali tad i Evropskog parlamenta, mogla neku zemlju vratiti na "crnu šengen listu".