On kaže se debata o prijemu novih članica, vodi se i u samom Vašingtonu.

"U Vašingtonu je u toku otvorena rasprava o tome da li je ovo pravo vrijeme za samu Alijansu da nastavi da se proširuje. Ja vjerujem da jeste, ali postoje određeni argumenti da zbog zabrinutosti u pogledu odbrambenih obaveza postojećih članica, Alijansa stvarno mora da se fokusira na svoju budućnost nakon Avganistana i sređivanje svojih odbrambenih pitanja dok se priprema da razmotri prijem novih članica. Nije riječ o dugoročnom negativnom stavu u pogledu proširenja. Samo je pitanje da li će Crna Gora biti pozvana da postane članica ranije ili malo kasnije. To su trenutno okviri debate u Vašingtonu“, kaže Vilson.

Potpredsjednik Atlantskog savjeta vjeruje da je Crna Gora spremna da postane članica, te da bi nastavak proširenja bio važan dokaz vitalnosti NATO-a.

"U određenom pogledu, ovo ima veze sa Crnom Gorom, ali je istovremeno riječ o mnogo većem pitanju. O tome da li i dalje imamo zajednicu koja vjeruje u inkluzivnost, u prihvatanje onih evropskih država koje će poštovati odgovornosti i obaveze članstva. Teško je predvidjeti ishod te debate. Nadam se da će se to dogoditi u Kardifu. Ukoliko to ne bude slučaj, mislim da će se dogoditi nakon toga, na narednom samitu . Mislim da je Putin možda pomogao Crnoj Gori u tom pogledu", naveo je izvršni potpredsjednik američkog Atlantskog savjeta.

Crnogorski premijer je tokom nedavne posjete Vašingtonu, kako ističe Dejmon Vilson, obavio izvanredan posao prikazujući sliku Crna Gore koja je spremna da bude saveznica Sjedinjenih Država i NATO-a.

"Mislim da je učinio veliku uslugu svojoj zemlji, otvorenim i iskrenim razgovorom o izazovima s kojima se Crna Gora suočava na unutrašnjem planu. Prisutan je snažan osjećaj podrške zajednice u Vašingtonu, koja postaje više upoznata sa Crnom Gorom, promjenama koje se događaju u zemlji i gaji sve veći entuzijazam u pogledu Crne Gore koja će naći svoje mjesto u evroatlantskoj zajednici", smatra Vilson.

Nedavno oštru reakciju zvanične Moskve povodom Đukanovićeve posjete Sjedinjenim Državama, Vilson ocjenjuje kao novi razvoj situacije i intezivni pritisak.

"Putin praktično proglašava rat uređenju Evrope nakon Hladnog rata. Riječ je o veoma nepravednim optužbama, smatram da Crna Gora uopšte nije anti-ruski nastrojena. Crna Gora jasno stavlja do znanja da želi budućnost utemeljenu u demokratskim institucijama i slobodnom tržištu. Istovremeno prepoznaje da joj predstoji dug put kada je riječ o sprovođenju reformi na unutrašnjem planu, u oblastima vladavine prava i slobode medija, ali i čvrsto poručuje da želi da bude dio demokratske zajednice, koju Vladimir Putin nažalost više ne predstavlja. Ukoliko bi se ovo pretvorilo u sukob, to ne bi bio izbor Crne Gore, već Rusije", navodi sagovornik Glasa Amerike.

Vilson međutim ne smatra da je riječ o direktnoj prijetnji crnogorskom premijeru.

"Riječ je o upozorenju da se u Evropi odvija nova igra i da su mnoge naše pretpostavke dovedene u pitanje. Zbog toga je ovo istorijska prilika da se zemlje u regionu dugoročno vežu za zajednicu u kojoj žele da budu, zato što će se ulozi promijeniti. Mislim da bi se mnogi u Crnoj Gori osjećali sigurnije kada bi znali da su dugoročni suverenitet, nezavisnost , bezbjednost i prosperitet njihove zemlje čvrsto vezani za evropske institucije", zaključio je Vilson.