Zbog toga što je Poreska inspekcija 18. aprila popodne,  zbog neizdavanja fiskalnog računa zapečatila popularni lokal "Perla" na kružnom toku kod Starog grada, novoformirano udruženje odlučilo je da uputi apel Vladi.

Ministar finansija Radoje Žugić kaže da inspekcija nije zatvorila lokal "Perla" zbog blijede kopije fiskalnog računa usled nedostatka tonera, već smatra da je riječ o boldovanoj krađi države od strane pojedinih privrednika.

"Ove koji štrajkuju pozivamo da budu uredni poreski obveznici, da plaćaju svoje javne prihode državi. Pozivamo ih i da ukažu na sivu ekonomiju onako kako ukazuje hiljadu građana i da i oni budu društveno odgovorni ", rekao je Žugić  na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni dosadašnji rezultati kampanje Budi odgovoran.

On je zaključio da nije riječ o lošem radu Poreske uprave, već naprotiv, da je riječ  o realnim prekršajima.

Predsjednik "Udruženja ugostitelja Budve"  Vido Markićević, za Kodex  kaže da jedino što traži jeste sastanak s ministrom Žugićem, kako bi njegovo Udruženje ukazalo na probleme s kojima se srijeću ugostitelji.

" Možda sam ja poslednja osoba u Crnoj Gori koja bi trebala reći da mu je loše. Ali opet, posle 26 godina napornog rada u ugostiteljstvu, nikako ne mogu reći da imam neko bogatstvo, da mogu lagodno da živim",  rekao je on.

Markićević  vjeruje da ni što se tiče ugostitelja u Budvi nije sve u redu i da sigurno postoje ljudi koji izbjegavaju da plaćaju porez ovoj državi.

"Ali sada pričamo o onoj većini koji su lojalni građani ove države i koji pune državni budžet. Zbog njih bi država trebala da spusti stopu PDV-a za ugostiteljstvo, kao što su u Hrvatskoj spustili tu stopu na 10 odsto. Tada bi sasvim u redu bilo sankcionisati one koji ne plaćaju porez državi",  smatra on.

On kaže da bi poslovanje bilo legalno, ugostitelji moraju plaćati visoke stope poreza i doprinosa i da kad isplate i radnike, ne mogu naročito profitirati.

" Ne može država sprovoditi zakon tamo gdje nije sve regulisano. Ugostitelji su prinuđeni da većinu namirnica nabavljaju na crno. Na primjer, ribu kupujemo kod ljudi koji od toga žive, ali oni nama ne mogu izdati račune za to. Na kraju godine, kad sredimo račune, imamo veći iznos od unosa robe", smatra Markićević.