"Energetika je tradicionalno jedna od najznačajnijih oblasti djelovanja EU, koja je u cjelini zavisna od uvoza energije i ta zavisnost skoro kontinuirano raste. Evropski propisi u oblasti energetike sastoje se od pravila i politika koje pokrivaju električnu energiju, gas, ugljovodonike, obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i nuklearnu energiju", rekao je Pejović listu Elektroprivreda.

Uz turizam i poljoprivredu, energetika je, kako je podsjetio, prioritetna oblast nacionalnih razvojnih planova Crne Gore. Ozbiljnije reforme počele su 2006, nakon stupanja na snagu Sporazuma o Energetskoj zajednici, u kojem je Crna Gora ugovorna strana, prenosi agencija MINA-business. 

Uslijedilo je usvajanje zakona o energetici i o energetskoj efikasnosti. Nafta je regulisana Zakonom o istraživanju i proizvodnji nafte i gasa.

"Okvirni zakon o transponovanju pravne tekovine koja se odnosi na nuklearnu bezbjednost je Zakon o zaštiti od jonizujućeg zračenja i radijacionoj sigurnosti. Nova Strategija razvoja energetike, kojom bi ovaj sektor trebalo da se rukovodi do 2030. godine, pripremljena je uz pomoć i podršku EU", naveo je Pejović. 

Vlada je u maju prošle godine usvojila Nacrt strategije razvoja energetike Crne Gore posebno biogoriva, koji bi se koristili u transportu.

"Intenzivan rad na zakonodavstvu očekuje se u narednim mjesecima kako bi, u rokovima koji su dogovoreni u okviru Energetske zajednice, implementirali Treći paket i Direktivu o obnovljivim izvorima energije iz 2009", kazao je Pejović.

Prema njegovim riječima, analitički pregled pravne tekovine pokazao je da je crnogorsko zakonodavstvo u velikoj mjeri usklađeno s pravnom tekovinom EU u toj oblasti. 

Međutim, posebna pažnja će tokom pregovora biti posvećena Direktivi koja nameće obavezu državama članicama da održavaju minimalne zalihe sirove nafte i naftnih derivata. 

"Crna Gora je dobila mjerilo za otvaranje ovog poglavlja kojim se zahtijeva da izradimo detaljan Akcioni plan za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU koja se odnosi na obavezne 90-dnevne rezerve nafte ili naftnih derivata, uspostavljanje centralnog tijela za obaveze rezerve nafte i unaprijeđenje skladišnih kapaciteta", rekao je Pejović. 

S obzirom na finansijsku zahtjevnost ove obaveze i činjenicu da je većina zemalja tokom pregovora zatražila prelazno razdoblje za potpunu implementaciju ove Direktive, Crna Gora planira da zatraži dodatni vremenski period kako bi se po ovom pitanju usagladila s evropskim propisima.

"Crna Gora je već započela aktivnosti na ispunjavnju mjerila za otvaranje ovog poglavlja. Formirana je Radna grupa koju čine predstavnici državne uprave, kao i privatne kompanije koje su glavni učesnici na tržištu nafte i gasa - Jugopetrol Kotor i Montenegro Bonus Cetinje", naveo je Pejović.

On je ocijenio da je prenošenje iskustava iz pregovaračkog procesa od izuzetnog značaja za Crnu Goru, posebno kada je riječ o novoj članici kao što je Hrvatska, koja je 2008. otvorila, a 2009. godine privremeno zatvorila 15. poglavlje.

S obzirom na to da je i ona dobila prelazno razdoblje za pitanje strateških 90-dnevnih rezervi nafte, članovi crnogorske Radne grupe za izradu akcionog plana za strateške rezerve nafte su već održali sastanke s hrvatskim ekspertima o ovom pitanju kako bi prenijeli iskustvo i predložili najbolji model za ispunjavanje mjerila. 

Hrvatska je dobila četiri mjerila za zatvaranje poglavlje – izradu Zakona o rudarstvu, primjenu Direktive o unutrašnjem evropskom tržištu električne energije i gasa, usklađivanje s ciljem da se do 2020. godine 20 odsto električne energije proizvede iz obnovljivih izvora energije i dokazivanje sposobnosti za sprovođenje Zakona o nuklearnoj bezbjednosti. 

"Ukoliko sve bude u skladu s predviđenim planom, ne očekujemo poteškoće kada je o ovim pitanjima riječ", zaključio je Pejović.

(cdm)