PAŽNJA! Upozoravamo čitaoce da tekst sadrži opise i fotografije koji mogu biti uznemirujući!
Oboljenje čini seljane podložne tumorima i karcinomu koji im s vremenom izjedaju kožu i unakažuju lice, tako da izgleda kao da su se “istopili” na suncu.
Ako žele da dugo požive u dobrom zdravlju, jedino rješenje za njih bilo bi da što više izbjegavaju sunce i da dan zamijene za noć, što je u poljoprivrednoj zajednici u tropskoj klimi Ararasa praktično nemoguće.
Da stvar bude gora, u ovoj relativno maloj zajednici rijetka bolest je natprosječno zastupljena – ima je 20 od 800 stanovnika, što će reči svaki četrdeseti, dok u SAD pogađa tek svakog milionitog stanovnika.
Takvo stanje je posledica činjenice da su svi stanovnici sela potomci samo nekoliko porodica, u kojima je bilo više nosilaca oboljenja, tako da se bolest uzajamnim brakovima umnožila. Djeca čija su oba roditelja nosioci imaju veoma velike izglede da i sama obole.
Đalmi Antoniju Žardimu maska od narandžastog silikona zemjenjuje dio lica i štiti živo meso. Šešir mu danas štiti glavu od sunca, ali šteta je već nastala
U uslovima života kakvi vladaju u selu, gde su svi često napolju, a sunce je jako, znaci bolesti se javljaju još pre desete godine, u vidu gustih pega i malih kvržica po koži. Ako se ništa ne preduzme na zaštiti od sunca, kvržice se s vremenom pretvaraju u tumore koji izjedaju kožu.
Žardim (lijevo) i njegov komšija Deideš Frer de Andarade (takođe s maskom umjesto nosa) čekaju na red u bolnici
Upravo to je ono što se dogodilo Đalmi Antoniju Žardimu (38), koji je imao već 50 operacija radi odstranjivanja tumora. Dobar dio lica mu nadomešćuje i štiti maska od narandžastog silikona i praktično je već invalid, jer na rad u polju, po suncu, može da zaboravi. Skromno živi od državne invalidske penzije i od male sladoledžinice, ali kaže da je zadiovoljan što konačno zna šta mu je i kako da se zaštiti i liječi.
Ljekari, naime, dugo nisu znali šta je uzrok oboljevanja stanovnika ovog sela, za koje zapisi govore da ga je u istom obliku bilo još prije 100 ogdina. Najprije su tvrdili da je u pitanju oboljenje krvi, zatim da se radi o kožnoj bolesti, a tek 2010. je postavljena ispravna dijagnoza.
Preko 50 operacija i invalid u 38. godini
Sada, kada znaju da je bolest genetska i da je među njima natprosječno zastupljena, ljudi u selu se trude da zaštite svoje mališane. Ako ne odu nekuda gdje sunce manje prži i ne promijene zanimanje i njima će, međutim, biti praktično nemoguće da se spasu od bolesti svojih predaka.
(Magazin.ba)
