ZZCG: Nezaposleno 6.000 osoba sa diplomom fakulteta

Pad tražnje za visokoškolcima

ZZCG: Nezaposleno 6.000 osoba sa diplomom fakulteta

Od ukupno 10.000 visokoškolaca na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), njih gotovo 4.000 je uključeno u Program stručnog osposobljavanja u periodu od 15. januara do 15. oktobra. Među nezaposlenima je trenutno oko 6.000 osoba sa diplomom fakulteta.

Problem je izražen tim više što je posljednjih godina zabilježen pad tražnje za visokoškolcima, barem kada su u pitanju parametri koje Zavod prati, a to su oglašena slobodna radna mjesta. Kao neki od razloga izdvajaju se, kako piše Pobjeda, smanjene privredne aktivnosti usljed ekonomske krize, ali u određenoj mjeri i zasićenost poslodavaca, zbog primjene Programa stručnog osposobljavanja.

Dvije godine zaredom, gotovo 8.000 visokoškolaca prošlo je ili je trenutno u programu. Podsjetimo, Vlada finansira nadoknade pripravnika i njihovo zdravstveno osiguranje. Poslodavci nemaju nikakvih finansijskih izdvajanja za njih u periodu od devet mjeseci.

Mnogi poslodavci koriste ovaj program i kako bi zadovoljili trenutne kadrovske nedostatke, bez rizika od zasnivanja radnog odnosa, kasnijeg otpuštanja, usljed možda nekih teškoća u poslovanju.

Sa druge strane, imamo trend povećanog upisa na visokoškolske institucije, zadnjih godina veliki broj svršenih srednjoškolaca upisuje, a najveći dio njih i završava fakultete.

Načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću i međunarodnu saradnju u (ZZZCG) Danka Ćetković smatra da mjere za prevazilaženje tog izazova na tržištu rada, kada su u pitanju visokoškolci, moraju biti sistemske i kombinovane iz više pravaca.

„Kvalitetna, dugoročno orjentisana, upisna politika treba da uredi upis na visokoškolske institucije sa aspekta rasporeda po studijskim programima, kriterijumima za prohodnost. Neophodno je u toku cijelog obrazovnog sistema mlade usmjeravati ka preduzetništvu i to ne samo u ekonomskim profilima obrazovanja“ istakla je Ćetković.

Ona je naglasila da treba kreirati različite mjere za različite ciljne grupe visokoškolaca. Na primjer, stimulativne mjere za otpočinjanje biznisa mladih visokoškolaca, posebne mjere za mlade na sjeveru i one sa nekim teškoćama u razvoju ili za mlade koji su iz deficitarnih djelatnosti.

„Najvažnije je kreirati mjere koje će doprinijeti otvaranju malog biznisa i zapošljavanju u malim i srednjim preduzećima. Dugoročno gledano, usmjeravanje mladih ka biznisu može donijeti kvalitetna rješenja na izazove, kao što je povećana nezaposlenost mladih sa kojima se suočavaju i sve zemlje u regionu, ali mnoge evropske. Izuzetno je važno da se naprave dobre veze obrazovanja i privrede, da se osluškuju potrebe i zahtjevi privrede i shodno tome, kreiraju kvalitetne mjere za povećanje zapošljivosti mladih visokoškolaca“, zaključila je Ćetković.

(Pobjeda)