“Ukrajinska kriza i odgovor međunarodne zajednice”
Sa četvrtog panela

Četvrti panel

“Ukrajinska kriza i odgovor međunarodne zajednice”

Četvrti panel pod nazivom “Ukrajinska kriza i odgovor međunarodne zajednice” bavio se jednom od najvećih prijetnji po evropsku bezbjednost današnjice, kako su to kazali brojni eksperti i političari, još od Drugog svjetskog rata.

Akcenat je posebno stavljen na karakter odnosa Rusije i Ukrajine, ali i ulogu međunarodne zajednice, a posebno NATO-a, EU i UN u cilju okončanja tamosnje krize. Moderator ovog panela bio je James Franey, dopisnik za evropska pitanja, Euronews, a govorili su: dr Hall Gardner, Američki univerzitet u Parizu, dr Willem Van Eekelen, ministar odbrane Holandije, Keir Giles, predsjednik Istraživačkog centra za studije konflikta Velike Britanije, Volodymyr Ogrysko, bivši ministar vanjskih poslova Ukrajine i dr Nikolai Petro, profesor na Univerzitetu Rhode Island, SAD.

Na početku panela, bilo je rijeci o samom cilju i motivaciji ruskog predjednika Vladimira Putina kada je riječ o ruskoj ulozi u ukrajinskoj krizi. Takođe, razmotreno je i pitanje zašto se Rusija protivi daljem širenju EU i NATO-a. Nadalje, pitanje rivalstva Rusije i Ukrajine se samo po sebi nameće kao jedan od odgovora, kako su kazali panelisti, pri tom ukazujući na premiještanje konflikta sa odnosa NATO-Rusija na relaciju Rusija-Evropska unija u okviru koje se evropska zajednica percipira kao “dugoročna opasnost za Putinov koncept Evroazije.” Sagovornici nisu postigli konzensus po pitanju karaktera ozbiljne situacije u Ukrajini, nazivajući je “agresijom“, ali i “opreznim imperijalizmom“. Analizirajući navedenu situaciju, panelisti su ukazali da se Ukrajina samo zatekla kao žrtva “teške geopolitičke igre“ koju vodi Rusija. Između ostalog, pomenut je i problem nepriznavanja raznolikosti kijevske kulture od strane Putina, kako su to i pokazali rezultati anketa kijevskog Univerziteta za sociologiju, culo se na panelu. Kada je riječ o budućim mogućim geopolitičkim kretanjima, Rusija bi mogla naći neprijatelja i u Kini, pa bi iznova trebalo da razmotriti svoj kurs, budući da je Zapad, a ne Istok njen najbolji ishod. Panelisti su ukazali da su sankcije samo jedan dio rješenja, pa i samo NATO djelovanje nije dovoljno, te da pomoć treba tražiti i u intervenciji OEBS-a, koji bi mogao imati veći uticaj na Rusiju. Međutim Savjet NATO–Rusija treba i dalje da razmatra ova pitanja u cilju prevazilaženja problema, ali i da iskoristi Partnerstvo za mir, ciji je Rusija potpisnik, kao sredstvo za dalju akciju - zaključeno je na panelu.