Dobici od članstva u NATO-u su, kako je naveo, posredne jer članstvo omogućava državi da uđe u složeni međunarodni sistem, na veliko tržište naoružanja, istraživanja i razvoja u oblasti vojne i srodnih industrija.
“Tu se kriju i najveće potencijalne ekonomske dobiti od članstva u NATO-u”, kazao je Simić, prenosi RTCG.
On je rekao da investitori iz zemalja članica NATO-a, kao dio evroatlantske zajednice država, očekuju iste uslove poslovanja i u drugim zemljama, pa i u Crnoj Gori. To je, kako je ocijenio, značajno za Crnu Goru jer su neke od najznačajnijih investicija iz država ovog dijela svijeta.
„Članstvom u NATO-u uliva se dodatno povjerenje zapadnim investitorima u to da je Crna Gora dio evroatlantske zajednice, i da time u njoj mogu očekivati uslove kao i u njihovim zemljama“, rekao je Simić.
On je kazao da se investicije ne mogu dovesti u direktnu vezu sa članstvom u NATO-u, ali da bi članstvo pospiješilo stare ali i dovelo nove investicije.
“NATO je i ekonomska organizacija jer koordinira politike zemalja članica u oblasti razvoja istraživanja i vojne proizvodnje“, kazao je Simić.
On je rekao da za sve članice, pa i Crnu Goru, ukoliko bi dobila poziv za članstvo na predstojćem samitu u Velsu, postoji mogućnost da se kao članica uključi u složeni sistem vojne proizvodnje i istraživanja.
„U načelu postoji veza između članstva i ekonomskog razvoja, ali realnost je da NATO u stanju svjetske finansijske krize, iako manje od EU, takođe trpi posljedice krize. To se može vidjeti i kroz rezultat Čikaškog samita od prije dvije godine kada je usvojena politika Pametne odbrane, kako bi se održao nivo vojnih kapaciteta i sposobnosti uz bitno smanjena ulaganja“, ocijenio je Simić.
Crna Gora se nalazi okružena članicama NATO-a: Simić (Foto: Medijski centar Srbije) Crna Gora se nalazi okružena članicama NATO-a: Simić (Foto: Medijski centar Srbije)
On je rekao da je sada problem Crne Gore to što se NATO zatvorio prema zemljama novim članicama, zbog stava Amerike da nije u stanju da u vrijeme krize i dalje šalje istu količinu sredstava u organizaciju, već se očekuje da evropske članice NATO-a preuzmu veći dio tereta finansiranja.
„NATO nije organizacija poput Evropske unije (EU), u kojoj postoje strukturni fondovi za pomoć, NATO je organizacija koja očekuje od svojih članica da ravnomjerno rasporede teret troškova“, objasnio je Simić.
On je kazao da Crna Gora već u ovom trenutku pokriva svoje troškove misije ISAF u Avganistanu. Prema njegovim riječima, opcija neutralnosti može se posmatarati kroz paralelu aktuelnog opredjeljenja Crne Gore sa jedne i Srbije sa druge strane, kada su integracije u pitanju.
Crna Gora je, kako je naveo, opredijeljena da postane članica NATO, dok se Srbija okrenula neutralnoj poziciji.
„Čini mi se da razlike nisu toliko ideološke pririode, nego je više u pitanju objektivno razmatranje situacije“, objasnio je Simić.
Crna Gora se nalazi okružena članicama NATO-a i izlazi na Mediteran koji je apsolutno pod dominacoijom NATO-a, i „želi da postane dio tog evro-mediteranskog svijeta u kom je NATO i dalje neprikosnoven“.
„Srbija ima svoje probleme, recimo jedini izvor, što je posebno bitno tokom zime, gasa i nafte je Rusija, što Srbiju čini mnogo energetski osjetljivijom nego Crnu Goru, koja ima alternitivnu mogućnost da preko Barske luke ili mora obezbijedi potrebne zalihe“, ocijenio je Simić.
On smatra da se tu više odražavaju neke razlike u pozicijama, nego što se to može pripisati nekom tradicionalnom rusofilstvu ili sklonosti Zapadu.
„Te pozicije su jednostavno nešto što je u ovom trenutku realnost za obje države“, kazao je Simić.