Još 1729. godine u Zakonu o porezu na alkohol pisalo je “…upotreba jakih alkoholnih pića postala je sve učestalija među ljudima lošijeg materijalnog stanja, a konstantna i pretjerana konzumacija alkohola može dovesti do narušavanja njihovog zdravlja i iscrpljenosti, što ih čini nepodobnim za koristan rad i službu”, prenosi The Ekonomist.
Činjenica da pijani radnici postaju neproduktivni, rezultirala je donošenjem poznatih strogih britanskih zakona u Prvom svjetskom ratu, koji su decenijama i nakon tog vremena, osigurali da se pabovi zatvaraju u 23 časa, a nedjeljom- popodne.
Ali, da li konzumacija alkohola zavisi od ekonomske razvijenosti i rasta? U zemlji u kojoj se alkohol po stanovniku najviše koristi - Luksemburgu, i dohodak po glavi stanovnika je najveći. Naravno, može se reći: ukoliko ste bogati, imate više i za trošenje na piće. Ipak, mi tražimo dokaz o suprotnom: što manje imamo, više pijemo?
Uzmimo za primjer 34 zemlje i uporedimo konzumaciju alkohola sa dohotkom po glavi stanovnika. U bogatim zemljama, popije se 10,1 litar alkohola godišnje; u siromašnim zemljama- 8,6 litara. Dakle, tih nekoliko piva i nije neka razlika.
Evo detaljnijih podataka po stepenu razvijenosti zemalja i litrima popijenog alkohola po stanovniku. Ljestvica ide po gradaciji: od- na prvom mjestu najbogatijih zemalja, do najsiromašnijih.
1. 9,8 litara
2. 9,8 litara
3. 8,6 litara
4. 10,6 litara
5. 7,6 litara
Vidimo da se najviše alkohola popije u zemljama koje zauzimaju četvrto mjesto! (Ovdje se vjerovatno čudite kako je navedeno da je najveći prosjek popijenog alkohola 10,1 litara, kad se ta brojka ne pojavljuje u top tri u tabeli. Razlog je taj što samo dio zemalja koje spadaju u treću grupu, spadaju i u sami vrh po konzumaciji. Te tri zemlje uključuju Njemačku i Francusku, gdje se relativno mnogo pije).
Kada se sve ovo sagleda, možemo reći da i nema neke povezanosti između konzumacije alkohola i toga koliko ljudi dobro žive. Statističari bi, naravno, uporedili godišnje promjene u konzumaciji alkohola sa godišnjom promjenom ekonomskog rasta, ali ti podaci trenutno nijesu dostupni.
Ali, šta je sa drugom teorijom? Stanovnici sjevernih evropskih zemalja, poput Britanaca, piju više jer su “zaglavljeni”, postaju depresivni zbog lošeg vremena. Zato, da uporedimo konzumaciju alkohola sa prosječnom godišnjom količinom kiše.
Tabela ide po gradaciji: na prvom mjestu su zemlje sa najviše kiše, a pored su brojevi sa litrima popijenog alkohola po stanovniku.
1. 8,4 litra
2. 11,8 litara
3. 8,7 litara
4. 10,4 litra
5. 7,1 litar
Kao što vidimo, teško da odavde možemo izvući neki zaključak ili povezanost; zemlje na dnu ljestvice (odnosno, gdje ima najmanje kiše), uključuju Tursku i Izrael, gdje je piće zabranjeno iz religijskih razloga. Opet, i kad podijelimo čitavu grupu na pola, u zemljama sa najviše kiše popije se 10 litara alkohola godišnje, dok u zemljama gdje ima najmanje kiše, popije se samo pola litra više.
Da, Britanija spada u grupu zemalja sa najviše padavina, ali samo u prvoj polovini OECD ljestvice po konzumaciji alkohola- dijeli 15. mjesto sa Australijom, piše CDM.
