Međutim, s procesom emancipacije crnogorskih žena i sazrijevanjem svijesti, običaji prestaju da važe. 

Sociološkinja Mirjana Popović smatra da je ženama pod uticajem tradicije i okoline nametnuta dužnost da prednost daju muškim članovima porodice. 

"U prošlosti je ovakvo ponašanje imalo opravdanje u društvenom kontekstu rata, siromaštva, želji da se i ono malo zemlje sačuva. Još uvijek je u ruralnim krajevima jako izražena pojava da se žene odriču svojih prava, jer bi u suprotnom bile izopštene iz zajednice", kazala je za Vikend novine Popović. 

Njeno mišljenje dijeli i Maja Raičević iz NVO Centar za ženska prava, koja smatra da je upravo pritisak porodice i društva odlučujući da se mnoge žene odreknu prava na nasljedstvo. Kod nas se smatra, kaže ona, da udajom žena pripada muževoj porodici i da postaje "tuđa večera". 

O tome kako stvari zaista stoje po pitanju odricanja žena od nasljedstva, nije bilo moguće dobiti odgovor, jer crnogorski sudovi ne vode takvu vrstu evidencije. 

Pravnik sa iskustvom rada u sudu Snežana Kaluđerović kazala je Vikend novine da se žene za svoja prava najčešće moraju boriti sudskim putem i da je to sa procesom emancipacije sve češće. Sve manje su žene spremne da daju izjave o odricanju od nasljeđa što, kako je kazala, vodi i do porodičnih sukoba i razmirica. 

"Kod nas je i dalje praksa da tek nakon smrti ostavioca žene sudskim putem kroz parnične i vanparnične postupke ostvaruju svoja zakonska prava", rekla je ona. 

U Centru za ženska prava pružaju pomoć ženama da se izbore za ono što im pripada.