Nemiri u Ukrajini, Siriji i Iraku podstakli su proteklih sedmica obnovljenu pažnju kada je riječ o izbeglicama širom svijeta, ali se dugogodišnji trendovi na tom polju, u svijetlu aktuelnih dešavanja, često zanemaruju, navodi se u analizi američkog Istraživačkog centra Pju. 

Broj izbjeglica koji žive u stranoj zemlji 1990-ih godina kretao se oko rekordnih 18 miliona, a većina je napuštala Avganistan, Irak i druge države u subsaharskoj Afici. 

U 2012, prema podacima UNHCR, Avganistan, Somalija, Irak i Sirija bili su u vrhu država porijekla izbjeglica. 

I pored sukoba u ovim državama, broj izbjeglica je znatno manji nego pre dvije decenije, i kreće se između 10 i 12 miliona. 

Sa novim konfliktima na Bliskom Istoku, povezanim sa Arapskim proljećem, veći broj izbjeglica napuštio je te države. 

Tako je 2002. godine, 16 odsto izbjeglica bilo sa Bliskog istoka i Severne Afrike, a 2012. taj broj je porastao na 22 odsto. 

Koristeći ekonomsku kategorizaciju Svjetske banke, većina izbjeglica je iz siromašnih država. 

Njihov broj je u blagom porastu u toku protekle decenije, i bilježi rast sa 52 odsto 2002. na 57 odsto 2012, a u vrhu su Avganistan, Somalija i Kongo. 

Iako države poput SAD i Kanade, kao i više evropskih država primaju na hiljade izbjeglica svake godine, većina živi u državama koje su susjedne onima iz kojih potiču. 

U 2002, oko dvije trećine (69 odsto) izbjeglica u svijetu živjelo je u državi koja se graniči sa njihovom, a u 2012. oko tri četvrtine (74 odsto) je živjelo u susjednoj zemlji. 

U vrhu zemalja koje su primale izbjeglice su Pakistan, Iran i Jordan. 

Prema Konvenciji o pravima izbjeglica 1951, izbjeglice bježe iz svoje domovine zbog političkih, etničkih ili vjerskih napetosti.